Europska je komisija prije dvije godine odlučila ukinuti pomicanje sata koje se inače obavlja dvaput godišnje. Prema tom planu, sat smo po posljednji put trebali pomaknuti ove nedjelje, no čini se da zbog pandemije i ekonomske krize koja je zbog nje nastupila, nitko više o tome niti ne razmišlja.
U noći sa subote na nedjelju kazaljke se pomiču s dva na tri sata. Spavat ćemo sat vremena manje, ali će zato dnevnog svjetla biti sat vremena više. Ta promjena naročito dobro dođe urarima, koji oko promjene sata imaju dosta posla.
"Što se tiče profesionalne strane to je dobro. Malo se povećao posao, malo više ljudi dolazi, ulazi, mijenjamo krunice, dihtunge. Neki ljudi to ne znaju napraviti, postoje neki satovi koji se sami mijenjaju, pa ne primaju signal, postoje neki koji su komplicirani. Imamo čisto jako moderno, starinski sat, svi se oni više manje moraju naštimavati, pomicati u to vrijeme osim ovog koji se mijenja sam", ispričao je majstor urar Ivo Samardžić.
Ovisni o vremenu
Vremena se mijenjaju i vrijeme se mijenja pa tako, osim budilice i ručnog sata, koji su nekad bili neizostavni, ali dovoljni da bismo znali u svakom trenutku koliko je sati, dobili još hrpu satova na svakom uređaju.
"Hladnjak, pećnica, fotoaparat, svaki instrument ima svoj sat, nekad znaju automatski pedašava. Najgore prolazi automatika koja misli da je jako pametna, a zaboravlja da su ljudi fleksibilni i da znaju izmijeniti parametre pa se onda tome ne prilagodi", pojašnjava za RTL, Milivoj Uroić, fizičar na Institutu Ruđer Bošković.
Svi bi htjeli ljetno vrijeme
Urari bi u budućnosti mogli imati manje posla. Naime, 2018. se 84 posto građana EU u anketi izjasnilo da je za prestanak pomicanja sata. Godinu dana kasnije taj prijedlog velikom većinom podržava Europski parlament te daje rok o dvije godine da svaka država članica odluči hoće li ostati na zimskom ili ljetnom računanju vremena. Taj rok je prošao, ali nitko ništa nije odlučio.
"Ovo nije zadnje pomicanje sata, ali u svakom slučaju vidjet ćemo što će se zbivati, mogu razumjeti da su teme ljudskih života, zdravlja i očuvanja ekonomije zaista prioritet", jasno će eurozastupnica Biljana Borzan.
U spomenutoj je anketi više od 85 posto Hrvata bilo za ukidanje pomicanja sata, a velika većina ih se zalagala za ljetno vrijeme, jer što bi bilo da tijekom ljeta ostane zimsko vrijeme...
"Sunce bi izlazilo prije pet sati i to ne samo cijelo ljeto već i veći dio proljeća, a mrak bi padao već sredinom kolovoza negdje oko 19 sati, prilično rano, a sadašnja situacija je da se to događa sredinom rujna", rekao je meteorolog RTL-a Dorian Ribarić.
Bolje navike zimi
Iako pobornik ljetnog računanja vremena, fizičar Uroić tvrdi da je zimsko napravljeno zbog boljih navika... "Složio bih se sa pobornicima zimskog, pravog računanja vremena kad bi mi kao ljudi imali bolje navike. Ranije lijegati, ranije ustajati. To se neće samo od sebe dogoditi, a ovo pomicanje sata je bio pokušaj u tom smjeru", zaključio je Milivoj Uroić.