U arheološkim istraživanjima dvorske kapele i sakristije srednjovjekovne utvrde Ružice u blizini Orahovice stručnjaci Parka prirode Papuka i Arheološkog muzeja iz Osijeka otkrili su ostatke izvorne žbukane podnice iz druge polovine 15. stoljeća, masivni poprečni zid i grob odrasle osobe.
Kako je u četvrtak objavila Javna ustanova Parka prirode Papuka, to se ocjenjuje dosad najvažnijim nalazima. Istočni dio dvorske kapele i južni dio sakristije istraživani su od 17. kolovoza do 11. rujna 2020. pod stručnim vodstvom arheologinje Danimirke Podunavac i prof. Zvonka Bojčića.
Ružica grad ili Velika utvrda Orahovica najveći je sačuvani utvrđeni grad u Slavoniji i jedan od najvećih u Hrvatskoj ,koji se nalazi na obroncima Papuka,a datira iz srednjeg vijeka. Ruševine ove utvrde svjedoče o razvijenoj kulturi u regiji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća.
Planira se 3D rekonstrukcija lica
Posmrtni ostatci stanovnika zidina, muškarca u dobi između 40 i 45 godina otkriveni su u dijelu svetišta uz južni zid kapele.
„Antropološkom analizom utvrđena su dva mala zareza na lijevoj zdjeličnoj kosti koji upućuju na ubojstvo s leđa, najvjerojatnije mačem ili sabljom, što su potvrdile i kolege Instituta antropologije u Zagrebu i Antropološkog centra HAZU. Utvrdili smo da se muškarac u životu nije previše naradio u smislu teških fizičkih radova koji prate život običnoga srednjovjekovnog čovjeka“, rekla je arheologinja Parka prirode Papuka Marijana Lukačević.
Dodala je kako će se daljnjim kemijskim analizama utvrditi približno točno vrijeme u kojem je osoba živjela, što će pomoći da se odgovori na pitanje je li bio svjedok ili žrtva napada Osmanlija na Ružicu grad, ili je možda poginuo u dinastičkoj borbi. Budući da je kostur dobro očuvan, planira se i 3D rekonstrukcija lica.
Marko Mrkonjic/PIXSELL
Koja je uloga poprečnog zida?
„Istraživanjem južnog dijela sakristije otvorilo je novo pitanje funkcije ove prostorije jer su u istočnome dijelu pronađeni ostatci strukture koja nalikuje na bazu oltara, što otvara mogućnost da je sakristija bila privatna kapelica plemstva za osobnu molitvu“, objasnila je Marijana Lukačević.
Dodatnim istraživanjem, najavila je, bit će utvrđena uloga novootkrivenoga masivnoga poprečnog zida koji je poslije dodan na sklop kapele.
Novim istraživanjima sjevernoga dijela sakristije i zapadnoga dijela dvorske kapele dobit ćemo nova saznanja i odgovore o ovoj bitnoj građevini, rekla je Lukačević i dodala da su se za novac potreban za ta istraživanja prijavili na novome natječaju Ministarstva kulture.
