Ljeto je stiglo, a s njime i razotkrivanje tijela na plažama. Kako bi smršavjeli, neki ljudi se okreću konzumaciji voća jer smatraju da će lakše smršavjeti. Iako je voće važan dio svakog zdravog načina života i pruža brojne esencijalne hranjive tvari, ako jedete samo voće, propustit ćete brojne druge blagodati.
Voće općenito ima malo kalorija i puno vlakana, što može pomoći kod mršavljenja, ali voćna dijeta nosi mnoge rizike, poput pothranjenosti, stoga nam je osnivač Nutriskopa, nutricionist Branimir Dolibašić objasnio smije li se i u kojoj mjeri konzumirati voće tijekom procesa mršavljenja.
Smije li se tijekom dijete jesti voće?
"Nije problem u voću kao vrsti hrane, kod mršavljenja je važnije pratiti mogućnost tijela da odgovori na unos šećera pa je u tom kontekstu bitno prilagoditi količinu. Voće je izvor šećera, zato je kod mršavljenja važno pratiti njegovu količinu. Posebno za osobe koje uz debljinu imaju veći ili manji problem inzulinske rezistencije. Nije isto, primjerice, pojesti tanju krišku lubenice od oko 200 g (60 kcal) i kilogram lubenice (300 kcal). Lubenica na 100 g sadrži 6 g šećera, što na kilogram iznosi 60 g. Za razliku od litre mlijeka, kilogram lubenice, posebno ako je rashlađena, za većinu nije problem pojesti", rekao je nutricionist Branimir Dolibašić.
"Ne možemo reći da je neko voće dobro za gubitak kilograma. U sklopu uravnotežene prehrane, čak i ako je redukcijska, svakako ima svoje mjesto. Čarobna riječ je ovdje umjerenost. Jedno do dva serviranja voća može se prilično jednostavno uklopiti u većinu redukcijskih planova prehrane. Najbolje je voće kombinirati uz neki drugu namirnicu (uz žitarice ili orašaste obroke), ili jesti neposredno iza glavnog obroka u danu (ne večera). Naravno, uvjet je da je prehrana uravnotežena i nutritivno adekvatna. Niti u primjeru redukcije ne želimo tijelu uskratiti unos vitamina i drugih esencijalnih nutrijenata. Voće tu može biti vrlo koristan dodatak", dodao je.
Nutricionist je komentirao pomaže li voće u mršavljenju: "Voće nema posebnu ulogu u gubitku kilograma. Ako se dijeta zasniva samo na voću, već idući dan ulazi se u niz deficita, prije svega proteina, ali i drugih nutrijenata koje voće ne sadrži. Način na koji „djeluje“ je u osnovi konstantan unos šećera i vode, pa se organizam zasiti relativno brzo, ali je taj osjećaj potrebno stalno dopunjavati novim unosom šećera, odnosno novim obrocima voća."
Konzumiranje jabuke ujutro na prazan želudac
"Jabuka se može jesti natašte ako ne smeta želucu. Određenom broju ljudi može izazvati iritaciju ili pojačati lučenje kiseline. U tom slučaju je dobro ne otvarati probavu prvim obrokom voća, ili voće kombinirati sa žitaricama, poput zobene kaše. Neki lakše podnose smoothie umjesto svježeg sirovog voća, također. U pravilu bi trebalo ostaviti nekoliko sati prije spavanja za zadnji obrok, kako bi želudac završio s radom prije nego idemo spavati. Ovisno o količini, i naravno, osjetljivosti na inzulin, voće bi trebalo biti od jutra do popodne, odnosno u aktivnom dijelu dana", rekao je Dolibašić.
Rizici za zdravlje zbog voćnih dijeta
"Voće sadrži vrlo male količine natrija, ne sadrži vitamin B12 niti omega-3 u značajnim količinama. Sadrži zanemarive količine proteina i ne sadrži probiotike. Ovo su samo neki od nutritivnih manjkavosti voća. Slično vrijedi i za povrće, ili za sirovu hranu u načelu. Kratkoročni deficit proteina će u relativno kratkom roku par dana dovesti do ubrzanog gubitka mišićnog tkiva koji se može manifestirati na više načina, od gubitka imuniteta do pada energije. Voćna dijeta nije preporučljiva, niti dugoročno održiv put u siguran način redukcije mase", objasnio je.
Nutricionist Dolibašić komentirao je današnje popularne dijete: "Osim breskva dijete, iz povijesti imamo primjer banana dijete, koju su gotovo prije 100 godina u prošlom stoljeću propagirali kao univerzalnu dijetu za sve, pa i za mršavljenje. Odjeci tog super uspješnog marketinga postoje i danas u obliku raznih voćnih dijeta. Tako se mitovi prenose, iako danas znamo da djeluju samo kratkoročno (tzv. FAD dijete, fast acting diet) i pospješuju yo-yo cikluse. Slično drugim voćnim dijetama, ili drugim FAD dijetama koje imaju takozvani voćni dan (poput UN dijete), voćne dijete nisu put u mršavljenje. Za mršavljenje treba osigurati deficit kalorija, uz nutritivnu opskrbu ključnih nutrijenata (proteini, vitamini i minerali, omega-3 i dr.). Ne čini mršavljenje određena voćka ili povrće (celer dijeta, jabuka dijeta, rajčica dijeta i sl.), već planiran i nutritivno balansiran, održiv kalorijski deficit."
Osnivač Nutriskopa nutricionist Branimir Dolibašić
Kontrola unosa šećera
"Voće sadrži šećer. U prosjeku je to od 5 g do 20g na 100 g voćke. Premda je u prirodnom obliku (dolazi kao voćni šećer ili fruktoza, glukoza ili grožđani šećer te saharoza, kao glavni predstavnici šećera u voću), to je još uvijek šećer. Svaki put kad unesemo veću količinu šećera, izlučuje se inzulin. Ako regulacija inzulina ili osjetljivost stanica na njegovo djelovanje nisu uredni, voće treba ograničiti količinski po obroku, i radije dati prednost povrću, koje praktično ne sadrži šećere. Za bolju kontrolu unosa voća, možemo se poslužiti glikemijskim indeksom i principa dijabetičke prehrane. Dijabetička prehrana ima sustav jedinica kruha što je način brojanja šećera u hrani, koji mnogima može biti koristan iako nemaju dijagnozu dijabetesa", pojasnio je nutricionist.
POGLEDAJTE VIDEO: Većina Hrvata bori se s debljinom. Nutricionist: 'Udovoljavamo si da jedemo radi ugode'
