Pečeni žohari, mravi u medu i crvi s kokicama sve su popularniji u Australiji. Vlasnica najvećeg dobavljača kukaca u toj zemlji objašnjava kakvi mu sve ljudi dolaze i s kakvim namjerama. 'Prvo imate ljude kojima se sve to gadi i ne žele kušati, neće se predomisliti, ali žele doći vidjeti što sve ima. Druga vrsta ljudi su oni koji žele znati više, neki će možda kušati insekte, neki ne, ali u svakom slučaju će pričati o tome', kaže Skye Blackburn, vlasnica Edible Bug Shopa u Sydneyu.
Ima smisla
Razne bube, gusjenice, cvrčci pa čak i pauci su dio prehrane društava diljem Azije i Južne Amerike, a, primjerice, Aboridžini se već tisućama godina hrane mravima i crvima iz australske divljine.
I UN je dao preporuku za uvrštavanje kukaca u svakodnevnu prehranu. Vrlo su bogati proteinima, jeftino ih je proizvoditi i ostavljaju znatno manji ugljični otisak od uzgoja mesa i mliječnih proizvoda. Već sada ih u prehrani koristi oko 2 milijarde ljudi. Zagovornici prehrane bazirane na insektima kažu kako će to riješiti problem prehranjivanja sve većeg broja ljudi u trenucima kad zemlja postaje sve siromašnija, a klimatske promjene prijete tradicionalnim izvorima hrane, primjerice ribi.
Nije kukac nego...
No, na zapadu je ljudima vrlo teško razlučiti nutritivnu vrijednost insekata i činjenicu da se radi o 'namirnici' od koje tradicionalno zaziremo i prskamo sprejevima ne bismo li ih držali što dalje od sebe.
Gosti jednog australskog restorana kažu kako je tajna u tome da se kukce nazove drugim imenom. 'Kad jedemo meso kažemo da jedemo odrezak, kobasicu ili slaninu. Ne kažemo da jedemo kravu ili svinju. Stoga ih treba nazvati drugim imenom', smatra jedan gost australskog restorana El Toro.