Dok je mnogim Hrvatima Badnjak nezamisliv bez bakalara, Nijemce za blagdanskim stolom razveselit će okus dresdenskoga slatkog kruha, Francuze čokoladni "panj", a Španjolce iberska šunkica.
Kod hladnih Britanaca za za božićni objed obvezna je purica ali će se većina njih odlučiti i za 150-godišnju tradiciju postavljanja po jednog "crackera" uz tanjur svakoga gosta. "Cracker" je eksploziv skriven u tuljcima živih boja koji se pri otvaranju oglašavaju malom detonacijom zahvaljujući papirnatim trakicama natopljenima eksplozivnim prahom.
Običaj datira iz viktorijanskog doba, a eksplozivno iznenađenje sadrži još i šaljivi papirnati šešir koji se stavlja na glavu i ne skida do završetka večere, zatim mali poklon i vic, što smješniji to bolji.
Njemački susjedi Austrijanci njeguju običaj darivanja slatkih praščića srećonoša za novogodišnje blagdane. Prema vjerovanju tradicija potječe od 'stare cure' koja je na dar primila živoga praščića urešenog srcem od zlatnoga papira, a nedugo zatim pronašla je muža. U pojednim seoskim krajevima na kraju objeda poslužuje se riža na mlijeku u kojoj se krije cijeli badem, a tko pronađe badem dobiva na dar marcipanskog praščića srećonošu.
Španjolci na Božić objeduju i šunku, a posebice se cijeni iberska šunka, proizvod planinskog područja Sierra de Huelva u Andaluziji. Jamon de Huleva (Šumka iz Huelve) je zaštitni znak šunke iberske svinje, endemske vrste Iberskog poluotoka. Ta svinja crne boje, katkad i riđe, hrani se uglavnom žirom "dehese", planinske ispaše u šumama hrasta plutnjaka i zelenog hrasta.
Francuzi se za Badnjak slaste plodovima mora (škampima, kamenicama, kapicama Sv. Jakova), a za Božić specijalitetom "foie gras", paštetom s juga Francuske i raznim vrstama mesa koje nisu baš na svakodnevnom jelovniku (srnetina, kozlić, nojevo meso, pijetao). Za desert se poslužuje nezaobilazni čokoladni kolač u obliku panja, "buche de Noel", mandarine, orasi i lješnjaci.
