KAKO BITI SRETAN? /

Evo što znanost kaže o postizanju temeljnog cilja svakog čovjeka

Image
Foto: Giphy

Filozofski govoreći, postoje dva puta koja vode do sreće, a na vama je da odaberete kojim ćete krenuti.

27.1.2018.
11:00
Giphy
VOYO logo

Tijekom protekla dva desetljeća, pozitivni psihološki pokret osvijetlio je psihološka istraživanja svojom znanošću o sreći, ljudskom potencijalu i procvatu. On tvrdi da psiholozi ne bi trebali samo istraživati ​​mentalnu bolest nego i ono što život čini vrijednim življenja.

Sreća je fleksibilna

Otac pozitivne psihologije Martin Seligman opisuje sreću kao često doživljavanje pozitivnih emocija poput radosti, uzbuđenja i zadovoljstva, u kombinaciji s dubljim osjećajima značenja i svrhe. To podrazumijeva pozitivno razmišljanje u sadašnjosti i optimističan pogled na budućnost. Važno je da stručnjaci za sreću tvrde da sreća nije stabilna, nepromjenjiva osobina, već nešto fleksibilno na čemu možemo raditi i čemu konačno težiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potraga za sretnim životom jedna je stvar, ali nastojanje da budete sretni cijelo vrijeme je nerealno. Nedavna istraživanja pokazuju da je psihološka fleksibilnost ključ za veću sreću i dobrobit. Na primjer, otvorenost prema emocionalnim iskustvima i sposobnost toleriranja razdoblja nelagode može nam omogućiti kretanje ka bogatijem, smislenijem postojanju. Istraživanja su pokazala da način na koji reagiramo na okolnosti svojega života ima više utjecaja na našu sreću nego sami događaji. Iskustvo stresa, tuge i anksioznosti u kratkom roku ne znači da ne možemo biti dugoročno sretni.

Image
Foto: Thinkstock, Lacheev

HRVATICA DOKTORIRALA NA TEMU SREĆE I OTKRILA KAKO DO NJE: ‘Treba vam samo jedna promjena’

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HRVATICA DOKTORIRALA NA TEMU SREĆE I OTKRILA KAKO DO NJE: /

'Treba vam samo jedna promjena'

Image
HRVATICA DOKTORIRALA NA TEMU SREĆE I OTKRILA KAKO DO NJE: /

'Treba vam samo jedna promjena'

Dva koraka do sreće

Filozofski govoreći, postoje dva puta koja vode do sreće: hedonistički i eudajmonijski. Hedonisti smatraju da, kako bismo živjeli sretnim životom, moramo povećati zadovoljstvo i izbjeći bol. Ovo je gledište o zadovoljavanju ljudskih apetita i želja, ali često je kratkoga vijeka. Nasuprot tomu, eudajmonijski pristup ima dugu perspektivu, koja tvrdi da moramo živjeti autentično i za neko više dobro. Moramo tragati za smislom i potencijalom kroz ljubaznost, pravdu, iskrenost i hrabrost.

Ako vidimo sreću u hedonističkom smislu, onda moramo nastaviti tražiti nove užitke i iskustva kako bismo "popunili" svoju sreću. Također ćemo pokušati smanjiti neugodne i bolne osjećaje kako bismo održali svojeraspoloženje na visokoj razini. Ako uzmemo eudajmonijski pristup, tada težimo značenju, koristimo svoju snagu da doprinesemo nečemu većem od nas samih. To može ponekad uključivati neugodna iskustva i emocije, ali često dovodi do dubljih razina radosti i zadovoljstva. Dakle, sretan život ne znači izbjegavanje teških vremena; riječ je o tome da ćete moći odgovoriti na sve nedaće na način koji vam omogućuje da "rastete" i nešto naučite iz toga.

Image
Foto: Thinkstock

Rast iz nevolje

Istraživanja pokazuju da doživljavanje nevolja može zaista biti dobro za nas, ovisno o tome kako reagiramo na nju. Toleriranje nevolje može nas učiniti otpornijim i natjerati nas da poduzmemo neku akciju u životu, kao što je mijenjanje radnih mjesta ili prevladavanje poteškoća. U istraživanju ljudi koji su se suočili s traumom, mnogi opisuju svoje iskustvo kao katalizator za duboku promjenu i transformaciju, što dovodi do pojave poznate kao "posttraumatski rast". Često kada su ljudi suočeni s poteškoćama, bolestima ili gubitkom, kažu da nakon toga njihov život postaje sretniji i smisleniji.

Za razliku od osjećaja sreće, koji je prolazno stanje, vođenje sretnijeg života znači individualni rast kroz pronalaženje smisla. Radi se o prihvaćanju svoje ljudskosti sa svim njezinim usponima i padovima, uživanju u pozitivnim emocijama i iskorištavanju bolnih osjećaja kako bismo došli do svojega punog potencijala, objasnila je psihologinja Lowri Dowthwaite za IFL Science.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo