Jadran je slaniji nego ikad do sad, otkad se prati salinitet – rezultati su istraživanja hrvatskih i talijanskih znanstvenika, objavljenog u uglednom časopisu Frontiers od Marine Science koji se bavi biologijom mora i voda, piše Novi list.
U istraživanju koje je predvodio dr. sc. Hrvoje Mihanović uz dr. sc. Ivicu Vilibića , sudjelovali su i istraživači sa splitskog i zagrebačkog Sveučilišta te Nacionalnog instituta za oceanografiju i primijenjenu geofiziku u Italiji.
Kontinuitet mjerenja saliniteta u Jadranu postoji od pedesetih godina prošlog stoljeća na nekoliko klimatoloških profila u sjevernom i srednjem Jadranu, a na profilu od Rovinja do rijeke Po u Italiji te na Palagruškom pragu.
Visok salinitet od 2017. godine
S Instituta Ruđer Bošković ističu da su ovako dugački vremenski nizovi zapravo rijetki u svijetu te neprocjenjivi u današnjoj eri klimatskih promjena.
Pojava izuzetno visokog saliniteta zabilježena je još 2017. godine, kada je u Južnom Jadranu i na Palagruškom pragu izmjerena koncentracija veća od 39 promila soli u morskoj vodi, što je bilo prvi put da su izmjerene tako visoke vrijednosti u Jadranskom moru. Zahvaćale su površinski sloj mora do dubine od trideset metara. U listopadu 2017. godine salinitet u površinskom sloju na Palagruškom pragu dosegnuo je rekordne vrijednosti, koje su bile više od 39,1 promila.
No, visok salinitet u prvih dvjestotinjak metara mora se zadržao u srednjem i južnom Jadranu sve do današnjih dana, a u ovom trenutku je salinitet u središnjem dijelu južnog Jadrana veći od 38,8 promila u cijelom vodenom stupcu, a uz površinu doseže i 39,15 promila.
Porast saliniteta bilježen od 2017. godine dijelom je uzrokovan klimatskim promjenama, a dijelom prirodnim promjenama u cirkulaciji u Jonskom moru. Znanstvenici kažu da je za porast saliniteta zaslužan i smanjeni dotok slatke vode iz rijeka koje se ulijevaju u Jadran u periodu od godine dana prije pojave visokih saliniteta. Još jedan od procesa koji povećavaju salinitet odnosi se na izražen dotok sunčeve energije na površinu mora tijekom ljeta i rane jeseni, kada je vrijeme toplije od prosjeka i s malo vjetra.
Promjene će, kažu nadalje znanstvenici, zasigurno imati značajan utjecaj na život u Jadranu. Učinci su već zabilježeni i dokumentirani u nekoliko posljednjih desetljeća, a tiču se primjerice na ulaz novih ribljih vrsta, promjene u odnosima i obilju bakterijskih zajednica, nestanak vrsta hladnijih mora.
Vilibić dodaje kako posljedice samog povećanja saliniteta tek treba temeljitije istražiti, no u kombinaciji sa zagrijavanjem mora, mogle bi biti dalekosežne po jadranske vrste.
Utjecaj na živa bića u moru
Teško je kvantificirati utjecaj porasta saliniteta na živi svijet u Jadranu, govori Vilibić, jer su odnosi u hranidbenom lancu nedovoljno poznati i u sadašnjoj klimi.
"Ono što znamo jest da porast saliniteta značajno djeluje na količinu i sastav bakterijskih zajednica, nevidljivih ljudskom oku a značajnoj sastavnici hranidbenog lanca. Njihova dosad nezabilježena anomalnost je istražena tijekom 2017. godine, no za pretpostaviti da se takvo stanje nastavilo i dalje. Na neki način, te zajednice su ekvivalent bakterijama i mikroorganizmima u našem tijelu, zbog kojih i mi opstajemo u simbiozi – tako i u moru veće jedinke su ovisne o cijelom hranidbenom lancu, o najmanjima, no kako i koliko – to je predmet istraživanja. Premalo znamo da bismo sa sigurnošću rekli kako će porast saliniteta oblikovati jadranske žive zajednice u budućoj klimi. No ono što bolje znamo jest kako temperatura – koja isto raste posljednjih desetljeća – utječe na živi svijet", govori ovaj znanstvenik.
"Naime, Jadran postaje dom vrsta toplijih mora, koje su ušle i ulaze iz Crvenog mora u istočno Sredozemlje kroz Sueski kanal, te strujama budu donešene i u Jadran. Nadajmo se da te promjene neće biti toliko jake kao u Crnom moru, gdje je donos pojedinih takovih vrsta uzrokovao kolaps ribarstva", dodaje Vilibić.