I dok je prije desetak godina bilo uobičajeno da je u crkvama brak sklapalo dvije trećine Hrvata, a jedna trećina kod matičara, situacija se sada radikalno promijenila, pa se broj crkvenih i građanskih brakova gotovo izjednačio. Naime, kako piše Slobodna Dalmacija, u crkvi se tijekom 2018. vjenčalo 10.230 parova, a pred matičarom njih 9993, a ako se trend nastavi već ovo godine bi građanski brakovi mogli prevladati.
Prema mišljenju prof. dr. Ivana Markešića, sociologa religije sa Instituta "Ivo Pilar", razlozi takvoj promjeni uglavnom se kriju u praktičnosti. "Kada sklopi crkveni brak, i ako u njemu dođe do nesporazuma, vjenčana osoba više nema pravo primati sakramente, ići na ispovijed i pričest, niti ponovno sklapati brak. Ona je potpuno isključena iz crkvenog života", kaže Markešić te dodaje kako u slučaju građanskog braka razvedeni supružnici mogu ići na pričest i primati ostale sakramente, kao i sklopiti novi brak pred matičarom.
Brakovi 'na probu'
"Danas uopće nije grijeh ne vjenčati se crkveno, niti je grijeh razvesti se. I čemu onda ulaziti u bilo kakve zavrzlame s crkvenim brakom, kada je društveno prihvatljiv i razvod braka, i sklapanje samo građanskog braka. To je logika koja je kod ljudi očito prevladala. Više ne vrijedi ona o braku 'uprti, pa do smrti'. Danas se brakovi sklapaju više 'na probu', a tu su građanski brakovi u prednosti iz praktičnih razloga" - navodi Markešić.
Osim toga, u slučaju da u brak ulaze osobe dvaju različitih vjeroispovijesti, kod matičara neće imati nikakvih problema. "Kod matičara nitko ne pita zašto je netko katolik, zašto musliman, a zašto pravoslavac. No, kada sklapaju crkveni brak u Katoličkoj Crkvi, muž ili žena druge vjere ili ateistkinja moraju se posebnom izjavom obavezati da će djeca biti odgajana u katoličkom duhu. Toga kod matičara nema. Tamo od njih nitko ne traži da im djeca idu na vjeronauk, da se krste ili sunete, pa i to sigurno utječe na tako velik udjel građanskih brakova", zaključuje Markešić za Slobodnu Dalmaciju.
Razlike prema županijama
Ako se pogledaju podaci na razini pojedinih županija, postaju jasna određena odstupanja. I dok se u Zadarskoj županiji broj građanskih brakova jako približio crkvenima, primjerice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2018. građanski brakovi vode naspram crkvenih, pa je od 812 brakova njih 356 crkvenih, a 456 građanskih brakova. I u Zagrebu je više sklopljenih građanskih brakova, kao i u Istarskoj te Primorsko-goranskoj županiji.
Interesantno je da je u Ličko-senjskoj županiji, kao jednoj od najtradicionalnijih sredina u Hrvatskoj, u 2018. godini broj građanskih brakova nadišao broj crkvenih brakova. Od ukupno 173 sklopljena braka, crkvenih je prošle godine bilo 86, a građanskih 87.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji još uvijek je broj crkvenih brakova značajno ispred građanskih, od ukupno 2383 sklopljena braka u 2018. njih 1394 su bila crkvena, a 989 građanska braka, piše Slobodna Dalmacija.