U zadarskim restoranima i ove sezone lokalni i svjetski specijaliteti, ali ne i slavonski.
"Mi u našem restoranu nemamo u ponudi jela iz Slavonije. Imamo tek slavonska vina koja su jako dobra i gosti ih hvale", kaže ugostitelj BožoVedrić.
Hvalili bi i baranjski kozji sir sa vinom ili ljutom paprikom, no put do Jadrana prepušten je vlastitoj snalažljivosti.
"Došli smo do naših kupaca najčešće preko sajma ili interneta, a nerijetko sjednemo u automobil i jednostavno obiđemo ugostitelje", opisuje svoje probleme proizvođač kozjeg sira DarioGeto.
Na spajanju zelene s plavom Hrvatskom rade i valpovački povrtlari koji strancima mogu ponuditi domaći češnjak.
No, umjesto domaće, turistima nudimo 80 posto uvozne hrane. Od 1. srpnja, kada nestanu carine, ta će brojka biti još veća.
"Sustavno se ništa nije dogodilo u smislu dakle povezivanja zelene i plave linije i činjenica je da se nalazimo u trenutku i okolnostima koje će to sigurno i pogoršati", smatra predsjednik HGK Osijek ZoranKovačević.
U Osijeku je osnovana burza preko koje se kupci s mora nastoje spojiti s proizvođačima na kontinentu.
"Proizvođačima je najveći problem plasirati taj proizvod, najveći problem je naći ljude od kojih će naplatiti taj proizvod, a s druge strane i ljudi u Hrvatskoj ne mogu naći domaće proizvode, gdje će ih kupiti", otkriva voditelj burze domaćih proizvoda i usluga StjepanPuškarić.
Obećanja dosadašnjih vlada o zeleno-plavoj magistrali, nisu se ostvarila. Slavonski okusi ostaju rijetkost na jadranskoj trpezi.
