U današnjem globaliziranom svijetu, financijska tržišta su međusobno povezana više nego ikada prije. To znači da problemi u jednom dijelu svijeta mogu brzo eskalirati i proširiti se na druge, potencijalno izazivajući globalnu financijsku krizu. Trenutačno, postoji nekoliko čimbenika koji izazivaju zabrinutost, uključujući visoku inflaciju, rastuće kamatne stope, geopolitičke napetosti i usporavanje gospodarskog rasta u Kini i Europi. Ovi faktori zajedno stvaraju nestabilno okruženje koje bi moglo dovesti do nove financijske krize. Kako bismo bolje razumjeli potencijalne rizike i posljedice, važno je osvrnuti se na povijest i analizirati najveće financijske krize koje su oblikovale svijet.
Rana upozorenja: Krize prije 20. stoljeća
Financijske krize nisu novost, prate nas otkad postoji novac. Iako se često fokusiramo na moderne događaje, povijest nudi ključne lekcije.
Kreditna kriza 1772.
Ova kriza započela je u Londonu nakon razdoblja brzog kreditnog širenja potaknutog bogatstvom Britanskog Carstva. Prekomjerni optimizam naglo je prekinut u lipnju 1772. kada je Alexander Fordyce, partner u velikoj banci Neal, James, Fordyce, and Down, pobjegao u Francusku kako bi izbjegao plaćanje dugova nastalih špekuliranjem dionicama Istočnoindijske kompanije. Vijest je izazvala paniku i masovno povlačenje gotovine (bank run) u Engleskoj, što je dovelo do bankrota ili obustave plaćanja više od 20 velikih banaka. Kriza se brzo proširila na Škotsku, Nizozemsku i druge dijelove Europe te britanske kolonije u Americi. Neki povjesničari smatraju da su ekonomske posljedice ove krize bile jedan od faktora koji su doprinijeli Bostonskoj čajanci i kasnijoj Američkoj revoluciji.
Panika 1907. ("Knickerbocker Crisis")
Prva globalna financijska kriza 20. stoljeća započela je u New Yorku i istaknula se po centralnoj ulozi trust kompanija – državnih posrednika koji su konkurirali bankama, ali s nižim rezervama likvidnosti i izvan sustava klirinške kuće (New York Clearing House). Kriza je izbila nakon neuspjelog pokušaja F. Augustusa Heinzea i Charlesa W. Morsea da preuzmu kontrolu nad dionicama tvrtke United Copper. To je izazvalo nepovjerenje i povlačenje depozita iz banaka povezanih s njima. Panika se proširila na trust kompanije, posebno Knickerbocker Trust, čiji je predsjednik bio povezan s Morseom. Nakon što mu je odbijena pomoć i kliring, Knickerbocker je suspendirao poslovanje 22. listopada 1907., što je izazvalo punu krizu. Intervencija bankara J.P. Morgana, koji je organizirao prikupljanje sredstava za održavanje likvidnosti tržišta, bila je ključna za zaustavljanje panike. Ova kriza potaknula je osnivanje Sustava federalnih rezervi (Fed) 1913. godine, kao centralne banke SAD-a.
Velika depresija i njezine posljedice
Slom burze na Wall Streetu u listopadu 1929., počevši s "Crnim četvrtkom" (24. listopada) i kulminirajući "Crnim utorkom" (29. listopada), označio je početak najgore ekonomske katastrofe 20. stoljeća. Uzroci su bili višestruki: divlje špekulacije, kupovina dionica na marginu (posuđenim novcem), prekomjerna proizvodnja (posebno poljoprivrednih proizvoda) i restriktivna monetarna politika Feda. Do 1932. godine, indeks Dow Jones pao je za gotovo 89 % u odnosu na vrhunac. Kriza je rezultirala masovnim gubitkom prihoda, rekordnom nezaposlenošću (gotovo 25 % u SAD-u 1933.) i drastičnim padom industrijske proizvodnje globalno. Oporavak je trajao cijelo desetljeće, a društvene posljedice osjećale su se znatno duže. Kao odgovor, uvedene su brojne regulacije financijskog tržišta i alati za upravljanje tržištem.
Naftni šokovi i stagflacija
U listopadu 1973., članice OPEC-a, pretežno arapske zemlje, uvele su naftni embargo Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima kao odgovor na američku podršku Izraelu tijekom Jomkipurskog rata. Embargo je izazvao nestašice nafte i dramatičan skok cijena (s oko 3 USD po barelu 1973. na oko 14 USD do 1978.). Budući da moderne ekonomije ovise o nafti, više cijene i neizvjesnost dovele su do pada burze 1973.-74. i ekonomske krize u SAD-u i mnogim razvijenim zemljama. Jedinstvenost ove krize bila je istovremena pojava visoke inflacije (zbog cijena energije) i ekonomske stagnacije (zbog krize), što su ekonomisti nazvali "stagflacija". Trebalo je nekoliko godina da se proizvodnja oporavi, a inflacija vrati na prijašnje razine.
Krize na prijelazu stoljeća
Azijska kriza 1997.-1998.
Kriza je započela u srpnju 1997. kolapsom tajlandskog bahta. Zbog nedostatka deviznih rezervi, Tajland je morao napustiti fiksni tečaj prema američkom dolaru, što je izazvalo ogromnu devalvaciju. Kriza se brzo proširila na veći dio Istočne Azije ("Azijski tigrovi" - Indonezija, Južna Koreja, Malezija, Singapur, Hong Kong, Filipini), uzrokujući pad vrijednosti valuta i burzovnih indeksa, rast nenaplativih dugova i povlačenje stranih investicija. Strah od globalnog financijskog sloma potaknuo je Međunarodni monetarni fond (IMF) da intervenira s paketima pomoći kako bi se izbjegao bankrot najpogođenijih zemalja. Kriza je potaknula poboljšanje financijske regulacije i nadzora u regiji.
Dot-com balon 2000.-2002.
Nakon pojave World Wide Weba 1990-ih, uslijedio je procvat internetskih (dot-com) startup tvrtki. Investitori su, zaneseni "iracionalnim zanosom", ulagali ogromne svote u te tvrtke unatoč nedostatku tradicionalnih poslovnih temelja poput profita. Tehnološki indeks NASDAQ Composite narastao je s manje od 2000 bodova 1995. na preko 7800 u ožujku 2000. Tada je balon puknuo. U sljedeće dvije i pol godine, NASDAQ je pao za gotovo 75 %, izbrisavši bilijune dolara vrijednosti. Mnoge tehnološke tvrtke su propale, iako su divovi poput Amazona i eBaya preživjeli.
Globalna financijska kriza 2007.-2008.: Lekcije naučene?
Najgora ekonomska katastrofa od Velike depresije započela je krizom na američkom tržištu drugorazrednih (subprime) hipotekarnih kredita 2007. godine. Sjeme krize posijano je ranije, labavim kreditnim standardima, niskim kamatnim stopama koje su potaknule nekretninski balon, te stvaranjem složenih financijskih instrumenata poput kolateraliziranih dugovnih obveza (CDO) koje su skrivale rizik loših kredita. Kada su cijene nekretnina počele padati 2006., zajmoprimci s drugorazrednim kreditima počeli su masovno kasniti s otplatom. Vrijednost CDO-a je propala, uzrokujući ogromne gubitke financijskim institucijama koje su ih držale.
Kriza je eskalirala u rujnu 2008. kolapsom investicijske banke Lehman Brothers, što je izazvalo zamrzavanje kreditnih tržišta diljem svijeta. Strah je zahvatio financijski sustav, dovodeći do situacije u kojoj je vlada spašavala velike banake i osiguravajuća društva poput AIG-a (posebno američke vlade kroz program TARP - Troubled Asset Relief Program). Globalna ekonomija ušla je u duboku recesiju, obilježenu padom BDP-a, rastom nezaposlenosti i smanjenjem međunarodne trgovine.
Kao odgovor na krizu, uvedene su strože financijske regulacije (poput Dodd-Frank akta u SAD-u i Basel III globalnih standarda) s ciljem povećanja kapitalnih zahtjeva za banke, poboljšanja nadzora nad financijskim tržištima i sprječavanja preuzimanja prekomjernog rizika. Pitanje "jesu li lekcije naučene?" ostaje otvoreno, jer iako je sustav postao otporniji, novi rizici i složenosti stalno se pojavljuju.
Cikličnost kriza i budući izazovi
Povijest financijskih kriza pokazuje obrazac koji se ponavlja: razdoblja optimizma i kreditne ekspanzije često vode do stvaranja balona imovine, nakon čega slijedi nagli pad, panika i ekonomska kontrakcija. Od kreditne krize 1772. do globalne krize 2008., svaka je kriza imala svoje specifične uzroke i posljedice, ali zajednički elementi uključuju ljudsku psihologiju (pohlepa i strah), inovacije u financijskim instrumentima koje nadmašuju regulaciju, te međupovezanost globalnih tržišta.
Dok se svijet danas suočava s novim izazovima poput inflacije, geopolitičkih sukoba i potencijalnog usporavanja rasta, lekcije iz prošlosti su ključne. Razumijevanje kako su krize nastajale, širile se i rješavale može pomoći kreatorima politika, financijskim institucijama i pojedincima da bolje upravljaju rizicima i grade otporniji globalni financijski sustav. Iako je nemoguće predvidjeti točan trenutak ili oblik sljedeće krize, povijest nas uči da je oprez uvijek nužan.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Kako novac uđe u bankomat? Pitanja od kojih boli glava i kako djecu učiti o novcu uz slikovnicu
