Prosječan Hrvat u ispijanju kave provede 182 sata godišnje, a u tom razdoblju popije pet kilograma tog napitka. Većina se nas budi uz kavu, radni dan započinjemo uz šalicu kave, često je pijemo u pauzi za ručak, nakon posla, tijekom večernjeg izlaska... U našoj kulturi kava gotovo da ima kultni status, a nerijetko kavom mjerimo i kvalitetu života - "nemam ni za kavu", fraza je kojom ćemo definirati da nam doista nije lako...
80% Hrvata starijih od 15 godina svakodnevno pije kavu
182 sata godišnje provedemo ispijajući kavu
"Idemo na kavu" vrlo je vjerojatno jedna od najpopularnijih i najčešćih rečenica koja se može čuti u kojem god mjestu živjeli. Prema jednom od istraživanja, kavu svakodnevno pije više od 80% Hrvata starijih od 15 godina, a samo u Zagrebu postoji više od 4000 mjesta u kojima se može uživati u šalici tog napitka. Svatko ima svoj recept za kuhanje kave, a sasvim je sigurno da je najbolja kada se svježe mljevena kava, srednje prženog zrna arabica kave pretoči u šalicu neodoljivoga napitka u kojem će uživati sva osjetila.
Hrvati jako vole kavu, ali nismo jedini
Mnogo dobrih razloga za šalicu kave
Pokazalo se kako je najbolje ispijati kavu između 10 sati ujutro i podneva te između 14 sati i 15 sati poslijepodne, a dokazano najviše volimo uživati u mirisu svježe mljevene kave i u njenom finom, kremastom i pjenastom okusu. Istraživanje Science Healtha pokazalo je da je za zdravlje korisno ako pijemo tri do četiri šalice kave dnevno.
Tri do četiri šalice kave dnevno korisne su za zdravlje
Ljubitelji kave, pokazalo se, imaju 19 posto manje izglede umrijeti od srčanih bolesti, 18 posto manji rizik obolijevanja od karcinoma te im je smanjen rizik od dijabetesa tipa II, sve u usporedbi s ljudima koji ne piju kavu. Osim toga, kava umanjuje posljedice stresa, potiče lučenje seratonina i održava mozak zdravim: studije sa Sveučilišta u Južnoj Floridi pokazale su da dnevna konzumacija kave umanjuje (i odgađa) rizik od dobivanja Alzheimerove bolesti. Ima i pozitivan učinak na zdravlje kože: bogata je antioksidansima koji pomažu u borbi protiv preranog starenja kože uslijed topline, svjetla, zagađenja i štetnih slobodnih radikala.
Najviše kave piju Finci
Iako se čini kako su Hrvati pri vrhu liste kavopija, to ipak nije tako. Prema podacima Međunarodne organizacije za kavu (ICO), najviše kave na svijetu ispijaju Finci, i to 12 kilograma po stanovniku godišnje. Najveći svjetski izvoznik kave je Brazil s 2,6 bilijuna kilograma, a slijede Vijetnam i Kolumbija.
Postoji čak 65 različitih vrsta kave, a više je od 10 tisuća varijacija kave u okusima, sastavima i izgledu. No, samo se jedna vrsta kave koristi za proizvodnju ovog najfinijeg napitka, a zove se Eucoffea. Sama Eucoffea ima dvije podvrste kave: robustu i arabicu. Kao glavne razlike između ove dvije vrste ističe se kvalitetniji okus arabice i kremastiji okus robuste.
Arabica ima najfiniji okus i aromu
Podrijetlo arabice povezuje se s jugozapadnim predjelima Etiopije gdje se počela uzgajati prije više od tisuću godina. Arabica se često opisuje kao kava najviše kvalitete koja ima jaču aromu i pun okus, a njen okus najčešće obilježavaju note karamele, čokolade ili lješnjaka. Ova najstarija vrsta kave svojim zrncima opskrbljuje čak 70% svjetskih potreba za kavom!
70% svjetskih potreba za kavom podmiruje kava arabica
No, to ne znači da se brzo može uzgojiti te izvoziti. Kako bi sama stabljika ove biljke u potpunosti sazrela, potrebno je čak do sedam godina! Za razliku od robuste, biljka arabice raste na iznad 900 metara nadmorske visine, a neke čak i do 2000 metara! Uz potrebu za posebnim klimatskim uvjetima za uzgoj, potrebna je i prilična količina navodnjavanja. Arabica se uzgaja uglavnom u Brazilu, Kolumbiji, Indiji, Jamajci, Karibima i drugim zemljama unutar spomenutog pojasa.
Sadržaj donosimo u suradnji s McDonalds'om
