Klimatske promjene ugrožavaju svjetsku opskrbu hranom, a ugrožena je i proizvodnja mnogih kultura u Hrvatskoj. S porastom svjetske populacije, potrebe za obradivim površinama, hranom i vodom su značajno porasle. Unatoč tome što je poljoprivredna proizvodnja uznapredovala, čak dvije milijarde ljudi u 2019. i dalje nije imalo dovoljno hrane, prenosi Carbon Brief.
Svjetska potreba za hranom, kao i potencijalna ugroženost resursa hrane nastala je kao posljedica političkih, ekonomskih i agronomskih utjecaja, ali i klimatskih promjena, tvrdi dr. Helen Fones sa Sveučilišta u Exteru u Velikoj Britaniji.
Najopasnije su gljivice
Primjerice, visoke temperature mogu učiniti da neke kulture u pojedinim regijama svijeta jednostavno više ne budu održive, dok ekstremni vremenski uvjeti mogu imati nepredvidive i drastične posljedice na žetvu. Klima utječe i na širenje nametnika što direktno može umanjiti proizvodnju hrane.
Fones je, zajedno sa svojim kolegama sa Sveučilišta, proučavala potencijalni utjecaj klimatskih promjena na štetnike koji napadaju biljke i njihov utjecaj na opskrbu hranom.
(AP)
Najopasniji nametnici za usjeve su gljivice. Intenzitet i razmjer gljivičnih bolesti usjeva povećava se od sredine 20. stoljeća, a danas predstavlja ozbiljnu prijetnju za globalnu sigurnost opskrbe hranom i zdravlje ekosustava.
Ugrožene su neretvanske mandarine
(Pixsell)
Meteorologinja RTL-a, Dunja Mazzocco Drvar, tvrdi da će se utjecaj vremenskih prilika na proizvodnju i dostupnost hrane osjetiti u Hrvatskoj.
"Prema takozvanoj Zelenoj knjizi, odnosno strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj izrađenoj u listopadu 2017. godine, porast razine mora, primjerice, pogodit će najviše dolinu Neretve".
Mazzocco Drvar objašnjava da će salinizacija tla i moguće plavljenje dijela doline Neretve nanijeti ogromne štete području koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina.
Ogromne štete za poljoprivredu i ribolov
(Pixsell)
"Predviđanje hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine prinos poljoprivrednih kultura biti smanjen za 3 do 8 posto, a samo na kukuruzu štete uzrokovane globalnim zatopljenjem mogle bi iznositi i do 116 milijuna kuna na godinu".
Raniji početak vegetacijskog razdoblja zbog sve toplijih zima i proljeća, čini kulture osjetljivijima na potencijalni mraz i podložnijima sve brojnijim štetnicima, napominje Mazzocco Drvar.
"U 2007. godini imali smo cvjetanje mora u Istri kojim je smanjen ulov ribe za 30 do 70 posto, a procijenjena je šteta 127 tisuća eura. Primjera je bezbroj i nisu ni malo lijepi".
Sve više ovisimo o drugim populacijama
Svjetski podaci o uzgoju naglašavaju šest ključnih kultura u prehrani s obzirom na kalorijsku vrijednost, a to su riža, pšenica, šećerna repa, kukuruz, soja i krumpir. Pšenica, soja i krumpir su posebno ugroženi zbog ubrzanog širenja gljivičnih infekcija.
Alarmantan je podatak da svjetska populacija uglavnom ovisi o kalorijama koje dobiva iz samo nekoliko kultura. S obzirom na globalnu razmjenu i promjene u pogodnosti uzgoja koji zavisi od klime, globalna opskrba hranom postaje homogenija, a populacije su sve više ovisne jedne o drugima.
Zagađenje zraka utječe na bolesti pšenice
Brojne gljivice koje napadaju te kulture mogu se širiti zrakom što znači da jednostavno dospijevaju s jednog na drugi kraj svijeta. Ekstremni vremenski uvjeti, koji su sve učestaliji zbog klimatskih promjena, onemogućavaju da se prati i umanji utjecaj štetnika.
(Shutterstock)
Gljivica koja pretežno napada pšenicu u Europi, Septoria tritici blotch, u Velikoj Britaniji prouzroči štetu od oko 240 milijuna eura godišnje. U Europi se pojavila nakon što je gljivica Stagonospora nodorum blotch smanjila svoju rasprostranjenost na tom području. Smatra se da je Stangospora ubrzano širila kao posljedica kiselih kiša te je postala manje zastupljena nakon dovođenja propisa protiv zagađenja u sedamdesetima.
"Trokut bolesti"
Zagađenja zraka i njihova veza s gljivičnim infekcijama na pšenici pokazuju osjetljivost tih patogena na promjene u okolišu. Kako danas upravo te kulture koje se dominantno koriste za prehranu mogu rasti u više regija, njihovim prenošenjem po svijetu prenose se i štetnici koji se prilagođavanju klimatskim promjenama.
Predviđanje razvoja nametnika ovisi o takozvanom "trokutu bolesti" koji pokazuje da na njih utječe tri komponente: njihov domaćin, i faktori u okolišu, odnosno dostupnost nutrijenata i klima.
Najčešće se traži veza između određene bolesti i vremenskih prilika. Tako se zna da spomenuta gljivica Septoria ne podnosi vrućine i sušu jer gljivične spore ovise o kiši kako bi se rasprostranjivale. Klimatske promjene utječu podjednako na otpornost samih kultura prema bolestima, ali i na preživljavanje i rasprostranjivanje gljivica.