Kroz hrvatske aerodrome u lipnju je u prosjeku prošlo 94 posto manje putnika nego u isto vrijeme prošle godine.
Na globalnoj razini zračni promet u lipnju bilježi pad od gotovo 97 posto.
Glavna hrvatska zračna luka početkom travnja bila je sablasno prazna. Četiri mjeseca kasnije ipak nešto pozitivnija slika.
"U srpnju smo zabilježili 78.000 putnika, to je još uvijek na nekakvih 21 posto u odnosu na srpanj prošle godine, blagi rast se osjeća u kolovozu, ali smo tu negdje na 25 posto prometa putnika u ovom razdoblju", rekla je Lidija Capković-Martinek, glasnogovornica međunarodne zračne luke ''Franjo Tuđman''.
Zbog urušenog poslovanja zagrebačke zračne luke uslijed koronavirusa odmah se počelo nagađati da će se raskinuti koncesijski ugovor, pri čemu bi na leđima države ostao kredit od 196 milijuna eura. Takav scenarij iz nadležnog Ministarstva odbacuju.
"Tijekom cijelog trajanja krize glavna tema razgovora predstavnika davatelja koncesije i koncesionara su bile moguće mjere kojima će se osigurati dugoročna opstojnost ovog projekta kroz cijelo vrijeme trajanja koncesije, te nije bilo razgovora o mogućem raskidu ovog ugovora o koncesiji", poručuju iz Ministarstva.
U ugovoru o koncesiji iz 2012. godine propisani su uvjeti i okolnosti pod kojima i davatelj koncesije i koncesionar mogu raskinuti ugovor u slučaju više sile. Aviopromet u Hrvatskoj pak trenutačno najviše ovisi o nacionalnoj aviokompaniji.
"Zrakoplovi lete iz Zagreba u 14 europskih odredišta i pet hrvatskih zračnih luka. Povezujemo Zračnu luku Split s 11 europskih odredišta, Zračnu luku Dubrovnik sa sedam odredišta i Zračnu luku Rijeka s Minhenom", izjavio je Slaven Žabo, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa.
U lipnju je kroz hrvatske zračne luke prošlo 94 posto manje putnika nego u isto vrijeme lani.
Najveći promet zabilježila je zračna luka Zagreb uz pad od 87 posto. Slijede zračna luka Split i Rijeka s padom od 95 posto prometa. Dubrovnik, kao poznata aviodestinacija zbog koronavirusa ima pad od 97 posto, Zadar pak od 98 posto. Najgore stoji zračna luka Pula s padom od 99 posto.
Od stranih putnika u hrvatskim zračnim lukama u lipnju je bilo najviše Nijemaca. U zračnoj luci Rijeka pak tvrde da bilježe sve veći broj privatnih zrakoplova.
"Ljudi više ne gledaju gdje bi uštedjeli nego su spremni potrošiti 10 puta više kako bi na što sigurniji način došli ovdje", rekla je Marina Saili, referentica putničkog prometa Zračne luke Rijeka.
Što će biti na jesen ukoliko epidemiološka slika bude još gora - nitko se ne usudi prognozirati.