Vražja trava, kako je nazivaju u dolini Neretve, ili murava koja je u knjigama upisana kao krocanj - zadaje stanovnicima velike glavobolje. Invazivna je to biljka koja je navodno stigla iz akvarija. Brzo raste i plete se u mreže koje su zauzele gotovo čitavu Dolinu Neretve.
Trupe i lađe ne mogu ploviti, stanovnici na plovilima moraju mijenjati motore, a pomoć traže od Hrvatskih voda.
"Što više kosim, ona još bolje raste vegetira. Naročito onaj dio koji je ostao u zemlji, a ono što se pokosilo odmah pušta žile, korijenje i ona raste… Dakle vrlo nezgodna biljka kojoj treba naći neki način kako je uništiti. Ukoliko se ne poduzme sve da se uništi dobrim dijelom, cijela dolina Neretve će biti blokirana sa tom travom. Postat će jedna obična močvara", objašnjava vlasnik izletišta na jezeru Kuti, Jozo Crnčević.
A kako ukloniti tu Vražju travu? Zasad se ne nazire neko trajno rješenje jer visoke ljetne temperature, slatka voda i stajačice su idealni uvjeti za njeno razmnožavanje, pa se ova invazivna biljka sve se više i brže širi Neretvom i njenim rukavcima.
Danas smo mogli vidjeti kako se ona kosi, no čuli smo i da je ta košnja jedno privremeno rješenje. Stanovnici se bore kako znaju…
"Ova biljka se pojavila u zadnjih 7-8 godina. Imamo jako velike probleme sa zatvaranjem vodotoka u najpotrebnijem mogućem vremenu, to jest ljeti kad je ljudima potreban pristup njihovim parcelama kroz jaruge i kanale... Mi trenutno radimo već mjesec dana na preventivnoj košnji pristupnih puteva da mogu doći do svojih privatnih parcela", objašnjava Andrej Pavlović, samostalni inženjer Hrvatskih voda VGI Opuzen.
Poznato je da se ova biljka počinje širiti od trećeg mjeseca, zašto je košnja krenula tek prije mjesec dana? "Zato što smo do sada imali uvjete zaštite prirode koje smo morali poštovati, gdje smo imali određeno razdoblje kada ne možemo kositi nikako zbog zaštite vodozemaca i riba. U početku i sredinom sedmog mjeseca dobili smo odluku temeljem koje možemo pristupiti višekratnoj košnji ove invazivne vrste", objašnjava Pavlović.
Hrvatske vode zasad nemaju namjeru nabaviti mehanizaciju kojom bi se ovo moglo trajno riješiti. "To je stvar ministarstva zaštite okoliša i upravnog odjela za zaštitu okoliša. Oni postupaju po tome da na neki način pokušaju riješiti ovaj problem preko nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Moramo čekati pa ćemo vidjeti", dodaje Pavlović.
Neki stanovnici rekli su kako bi, ukoliko se brana otvori više puta godišnje, da bi se umanjilo razmnožavanje ove invazivne biljke. Zašto se ta brana tako rijetko otvara? "Zato što trebamo voditi računa o slatkoj vodi koju zadržavamo na ovom području. Samim otvaranjem te brane došla bi druga voda koja bi predstavljala drugi problem…", zaključuje.
