Geopolitički apetiti rastu, vojni savezi preslaguju se, a rastu napetosti između do jučer prijateljskih zemalja, a stara neprijateljstva bude se.
Utrka u naoružanju u regiji više se ni ne skriva, Hrvatska i Srbija međusobno pokazuju mišiće i hvale se tko ima jači arsenal, tko od Francuza kupuje više Rafalea (i čiji su noviji), ali ispod regionalnih radara po strani ostaje - Slovenija.
Koliko nama vjerojatno najprijateljskije nastrojena zemlja ima naoružanja i uopće kakvog te kakva je vojna spremnost slovenske vojske?
Vojni analitičar Marinko Ogorec nedavno je za net.hr komentirao najavu hrvatskog ministra obrane Ivana Anušića da se Hrvatska snažno opredjeljuje za jačanje domaće vojne industrije.
"Nema dileme - male tvrtke trebaju postati veće i snažnije, uz veću potporu Vlade i EU, s obzirom na to da je kroz projekt ReArm osigurano 150 milijardi eura. Gledamo kako taj novac usmjeriti u našu ekonomiju i industriju, analiziramo mogućnosti da slične i srodne industrije preusmjerimo prema obrambenom sektoru te da u suradnji s našim fakultetima razvijamo nove tehnologije i vlastite proizvode", izjavio je novinarima Anušić.
Hrvatskoj "potrebno sve", zvučno je izjavio Anušić, kao i da je istina da ne možemo proizvesti tenk, ali neke stvari možemo. Već sad izvozimo dronove, zaštitne kacige, pištolje, automatske puške, uniforme, pancirke, čizme, kao i manje količine streljiva, granata i određenih projektila.
Apsurd: 'Radimo oružje, ne i metke'
Vojni analitičar Marinko Ogorec za net.hr potvrdio je da u hrvatskim Oružanim snagama postoji golemi disbalans jer proizvodimo kvalitetno oružje - ali da metke kupujemo. Ocijenio je to problematičnim, čak presedanskim, da nemamo proizvodnju streljiva i granata što bi bio temeljni ciklus proizvodnje osnovnog naoružanja.
"Mi, nažalost, nemamo gotovo nikakvih iskustava u proizvodnji streljiva - ono se u Jugoslaviji proizvodilo na području Srbije i BiH, eksploziv se proizvodio u Sloveniji. Drugim riječima - mi nemamo iskustva, nemamo zadržanu tehnologiju i tehnološke kapacitete pa doslovno početi ispočetka, a to nije nimalo jednostavno", rekao je za net.hr Ogorec.
Za Srbiju je rekao da je zadržala harmonično uređivanje svojih oružanih snaga i ima razvijenu respektabilnu vojnu industriju. "Sad se pokazalo da je i vrlo profitabilna jer je ta industrija poprilično zaradila zahvaljujući međunarodnim okolnostima", rekao je.
Kakvu vojsku ima Slovenija?
Dotaknuvši se Slovenije, pitali smo kakvo naoružanje ima ta zemlja.
"Nekad je tvrtka Kik Kamnik proizvodila eksploziv za kamen. Čini mi se da su zadržali tu proizvodnju, ali uglavnom su ti eksplozivi bili za rudare i miniranje ruda te za građevinske poslove. Tijekom osamostaljivanja Slovenije, u jednom su trenutku proizvodili i garnituru streljačkog naoružanja. Ali Slovenija je imala razmjerno male oružane snage u odnosu na NATO, ali ipak u skladu sa svojim potrebama. Ako danas postoje, proizvodnja je na razini manufakture", rekao je Ogorec.
Jedina veća proizvodnja je Arex u Šentjerneju na granici s Hrvatskom, koji proizvode strijelivo, a i domaći pištolj, koji je u većem broju nabavila i Slovenska vojska.
Dodao je i to da Slovenija okružena uglavnom članicama NATO-a (osim Austrije koja nije u Sjevernoatlanskom savezu) te po toj naravi ugroza od susjeda je svedena na razinu nezamislivog ili barem na minimum.
"Sloveniji ne prijeti nikakva opasnost od bilo kojeg susjeda, tako da i oni mogu imati tu ugodnu i lagodnu situaciju da mogu reći: 'Dobro...' i da ne trebaju velike oružane snage niti nekakvu ozbiljnija obrambenu industriju naoružanja i vojne opreme - osim eventualno za međunarodno tržište. Opet, međunarodno tržište je poprilično zasićeno takvom proizvodnjom", rekao je Ogorec.
Profesionalna vojska od 7332 vojnika
Ipak, koliko toga ima Slovenija?
Na stranicama slovenske vlade stoji da njihova profesionalna vojska ima 7332 pripadnika i pripadnica, a to je za 197 više nego na kraju 2023. godine. Svoju su vojsku profesionalizirali još 2013. godine, no početkom 2024. predstavljeno je izvješće o stanju vojske u kojem se priznaje da je njihova vojska osposobljena djelovati u mirnodobskim uvjetima, ne i u ratu.
Kao glavni nedostaci navedeni su opremljenost i nedovoljnu popunjenost vojnog sustava.
Ok za mir, ali ako je rat...
No u svjetlu geopolitičkog preslagivanja i s eskalacijom rata u Ukrajini, i Slovenija je počela jačati svoje oružane snage.
Tako je njihovo ministarstvo obrane početkom ožujka objavilo kako su raspisali javnu nabavu 12 oružnih stanica Mangart 25 koje će biti opremljene topom Rheinmetal sa Safran optikom i Hensoldt radarima koji mogu detektirati manje dronove.
Stanicama će se upravljati daljinski te će imati i lansere protudronskih raketa njemačkog proizvođača MBDA.
Također, nabavljaju i 106 vozila Patra, dovoljno za dvije bojne - jednu borbenu i drugu izviđačku. Predviđa se da bi komplet trebao stići u serijama do 2030. godine.
Nabavljaju IRIS sustav
Krajem prošle godine stigao je i drugi transportni zrakoplov Spartan C-271J koji se može koristiti za prijevoz vojske, a u mirno doba za civilne svrhe spašavanja i ugroze.
Slovenija također nabavlja i protuzračni sustav IRIS-T SLM. Riječ je o sustavu protuzračne obrane srednjeg dometa u sklopu inicijative za zaštitu europskog neba.
Kako navode slovenski mediji, oni trenutačno nemaju protuzračnu obranu, ali bi je dobila kupnjom sustava PZO srednjeg dometa IRIS-T. Dodatno, planira se i nabavka dva helikoptera za prijevoz specijalaca.
No što već sad Slovenija ima od opreme?
Ako se pogledaju službene stranice njihovih oružanih snaga, u sustavu zrakoplovstva pobrojan je "poslovni mlažnjak" kojeg de facto koriste najviši državni dužnosnici za službena putovanja.
Od ostalog tu je taktički transportni zakoplov Spartan, potom teretni zakoplov Pilatus, te niz zrakoplova za obuku, kao i helikopter "Bell 412" te Eurocopter Cougar.
Kao glavni borbeni tenk navode M-84 proizveden u Đuri Đakoviću i bio je to glavni jugoslovneksi borbeni tenk koji se uvelike koristio i u Domovinskom ratu u Hrvatskoj te u ratu u Bosni i Hercegovini. Doduše, Slovenija je ove tenkove modernizirala sa izraelskim sistemom kontrole vatre.
U svom sastavu navode da imaju i tenkove St Ravne M-55 USP, potom ZTS Martin, Patriz, ali i borbeno vozilo pješaštva Yugoiport M-80A i dr. Opet, većinu je donirala Ukrajini.
POGLEDAJTE VIDEO Primirje visi u zraku, svi su uvjeti ispinjeni osim onih vezanih uz rusku stranu
