U Međimurju se tek krenulo s vađenjem krumpira, a proizvođači već sada znaju da će im urod biti za 30 tisuća tona veći nego lani. Kažu, za sve proizvođače u Hrvatskoj ovo je bila godina kakva se samo može poželjeti.
Zbog toga, po prvi put nakon dugog vremena Hrvatska će biti samodostotna što se tiče ove kulture, a to u prijevodu znači da nema potrebe za uvozom.
Proizvođači krumpira iz Belice, općine koja proizvodi 40 posto svog hrvatskog krumpira presretni. Naime, urod je veći no ikad. U prosjeku, na jednom hektaru zemlje izvadit će čak 38 tona krumpira.
"Ova godina ima 15 posto veći prinos. Roba je kvalitetnija, ujednačenija i možemo reći da imamo samodostatnost u krumpiru", rekao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
To bi značilo da će se u cijeloj Hrvatskoj ove godine proizvesti 120 tisuća tona krumpira, jer Hrvati pojedu baš toliko. Prema tome, nema potrebe za uvozom.
No, domaći proizvođači znaju da je ove godine krumpir rodio i u Europi i da će ga nekako pokušati plasirati preko granice. No, taj krumpir po dolasku u Hrvatsku više nije dobre kvalitete.
"Do nas dolazi sve ono kaj ne valja. I to je sve tu dobro u našim centrima, oni to prodaju. Mi kad dođem sa svojom robom, to mora biti ko da se jaja poslažu, a ne krumpiri, ali zato kad dođe uvozni, sve je dobro. To jednostavno nije u redu", poručio je Dragutin Taradi, suvlasnik pakirnice krumpira.
Proizvođačima trenutno odgovara i otkupna cijena te se nadaju da se ipak uz njihov krumpir neće posezati za uvoznim.
"Nadam se da će oni koji uvoze da će shvatiti da prvo treba ići domaće tržište, a onda uvoz. Bezveze je uvozit ako znaš, posebno ove godine da imaš izvrsnu kvalitetu, možda i najbolju u EU. Pitam se zašto? Zaradi cijene? Pa mi sigurno nećemo biti skuplji", izajvio je Mesarić.
Oni koji se bave proizvodnjom krumpirom, uvijek rado ponavljaju da se treba ugledati na primjer Austrije, države koja uvozi poljoprivredna dobra, tek kad isrcpi sve domaće resurse.
