Šestog travnja 1941. u ranu zoru iz zraka, s kopna i s mora napadnuta je Kraljevina Jugoslavija. U napadu su sudjelovali vojnici njemačke i talijanske armije, uz podršku njihovih saveznika u Mađarskoj i Bugarskoj. Odluka o napadu bila je više rezultat bijesa i želje za osvetom nego dobro promišljene i dugo planirane vojne kampanje.
Naime, nekoliko dana ranije, 27. ožujka u Beogradu je došlo do državnog udara motiviranog pristupanjem Jugoslavije Trojnom paktu, tj. političkom savezu s Njemačkom, Italijom i Japanom. Istoga dana informacija o udaru došla je do Adolfa Hitlera koji je taj čin doživio kao izdaju i odmah naredio napad na Jugoslaviju.
U nekoliko dana slomili jugoslavenski otpor na gotovo svim bojištima
Oko 5 sati ujutro 6. travnja njemački avioni započinju sa zračnim napadima na vojna uzletišta širom Jugoslavije. U 6.30 započelo je bombardiranje Beograda koje će trajati sljedećih nekoliko dana i u kojem će život izgubiti više od dvije tisuće građana. Da je napad bio iznenađenje za sve, uključujući i samu vojsku, najbolje govori podatak da je general Dušan Simović, predsjednik vlade i načelnik Vrhovnog stožera vojske Jugoslavije, upravo za 6. travnja dogovorio svadbu svoje kćeri. Istovremeno s napadima njemačke avijacije krenuo je i napad njemačke kopnene vojske s teritorija Bugarske i Austrije, te talijanske avijacije na ciljeve u Dalmaciji, Hercegovini i Crnoj Gori.
U sljedećih nekoliko dana slomljen je jugoslavenski otpor na gotovo svim bojištima, od Makedonije do Slovenije. Već 12. travnja njemačka vojska ulazi u Beograd, kojega su odmah na početku tzv. Travanjskog rata napustili kralj Petar II. Karađorđević i članovi vlade predvođeni Dušanom Simovićem. Kralj i vlada povlačit će se prema Bosni, a zatim Crnoj Gori, te će se od 13. do 16 travnja s nikšićkog aerodroma evakuirati najprije u Grčku, zatim na Bliski istok, i konačno se smjestiti u Londonu. Dužnost zapovjednika vojske Simović prepušta generalu Kalafatoviću kojeg je zadužio i za potpisivanje primirja s predstavnicima njemačke i talijanske vojske.
Ovako brza pobjeda iznenadila je sve, čak i Hitlera
Međutim, Berlin i Rim nisu prihvaćali ništa osim bezuvjetne kapitulacije.
Taj čin u ime Kraljevine Jugoslavije naposljetku će 17. travnja 1941. potpisati bivši ministar vanjskih poslova Aleksandar Cincar – Marković i general Radivoje Janković. Tako kratkotrajan otpor jugoslavenske vojske bio je iznenađenje za sve.
Iako se najveća krivica često pripisuje hrvatskim oficirima i vojnicima od kojih su mnogi vrlo brzo prestali s pružanjem otpora, činjenica je da jačeg otpora nije bilo niti tamo gdje u vojnom sastavu nije bilo Hrvata, bilo kao oficira ili kao običnih vojnika. Brza i efikasna pobjeda njemačke vojske iznenadila je i samog Adolfa Hitlera koji se s posebnim vlakom preuređenim da funkcionira kao pokretni vojni štab smjestio u malom austrijskom mjestašcu Mönichkirchen. Ova lokacija izabrana je zbog obližnjeg tunela koji je Hitler namjeravao iskoristiti ukoliko bi došlo do zračnog protunapada jugoslavenske avijacije.
Već 10. travnja osnovana je NDH, a Jugoslavija raskomadana
Međutim, razvoj situacije na terenu vrlo je brzo pokazao da takav manevar neće biti potreban. Još za vrijeme trajanja Travanjskog rata krenula je okupacija i komadanje Jugoslavije. Na teritoriju Hrvatske i Bosne i Hercegovine već 10. travnja, voljom Hitlera i Mussolinija, osnovana je Nezavisna Država Hrvatska.
Teritorij Slovenije podijeljen je između Nijemaca, Talijana i Mađara. Najveći dio Srbije došao je pod vojnu upravu Njemačke, dok su sjeverni dio okupirali Mađari, a istočni Bugari. Osim nad Istrom i Dalmacijom, Talijani su dobili upravu nad Crnom Gorom, a preko svoje marionetske države Albanije i nad zapadnim dijelom Makedonije i Kosovom. Najveći dio Makedonije svom su državnom teritoriju pripojili Bugari.
Kraj Travanjskog rata, ali ne i kraj Drugog svjetskog rata
Kapitulacija jugoslavenske kraljevske vojske označila je kraj Travanjskog rata započetog 6. travnja, ali ne i kraj Drugog svjetskog rata na tlu Jugoslavije. Već u ljeto 1941. Jugoslavija će postati poprište oslobodilačkog i građanskog rata koji će trajati sve do svibnja 1945. U njemu će na jednoj strani biti jugoslavenski partizani, a na drugoj pripadnici njemačke i talijanske vojske, te njihovi saveznici hrvatski ustaše, srpski i crnogorski četnici, nedićevci, ljotićevci, albanski balisti, slovenski domobranci i ostali kolaboracionisti.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
