U vrijeme pandemije koronavirusa porasla je prodaja meda na kućnom pragu, a neki su se okrenuli i novim načinima prodaje - medomatima

2020. bila je neobična godina i za medare. Prinosi nisu nikad bili manji, no zato je situaciju spasila prodaja - veća i za 50 posto. Pandemija koronavirusa građane je tako, uz domaće meso, voće i povrće, okrenula i domaćem medu. A kako bi on što lakše došao do njih, postavljaju se i medomati. 

Ovo su jedne od posljednjih teglica koja će se napuniti prošlogodišnjim medom, jer medari su pri kraju sa svojim zalihama. U vrijeme pandemije koronavirusa porasla je prodaja na kućnom pragu, a neki su se okrenuli i novim načinima prodaje - medomatima.

"Kupuje se dosta dobro, dolazi svaki dan 5 do 15 kupaca. Za grad Ludbreg koji je mali grad, to je stvarno dobro", rekao je Davor Vađunec, pčelar. U Hrvatskoj se u prosjeku pojede tek 500 do 800 grama meda po stanovniku, pa se proizvođači nadaju da je ovo početak nekog novog trenda.

Uskoro nedovoljno /

Hrvatski med pravi je hit na europskom tržištu: Na godinu ga proizvedemo oko 8000 tona

Uskoro nedovoljno /

Hrvatski med pravi je hit na europskom tržištu: Na godinu ga proizvedemo oko 8000 tona

"Meda na tržištu gotovo da više i nema. Svi smo prodali gotovo sve svoje zalihe meda. Još je ostalo nešto malo za stare kupce. Ali ljudi su prepoznali neke prirodne sastojke koji su, ne smijemo reći da liječe, ali su korisni za zdravlje ljudi", rekao je Krešo  Piljak, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg.

Što se tiče prinosa, prošla je godina bila loša. Najprije su podbacile paše bagrema, amorfe, a onda i ostale.

prikriveni lijek /

Nije ni med, ni propolis, ali zato pomaže u liječenju bolesti: Zašto je pčelinji otrov najdragocjeniji lijek?

prikriveni lijek /

Nije ni med, ni propolis, ali zato pomaže u liječenju bolesti: Zašto je pčelinji otrov najdragocjeniji lijek?

"Kesten je dao 7 do 8 kila prosjek, što je malo. Kasnije smo išli na plitvička jezera na med od jele, a od njega nije bilo ni grama", rekao je Davor Vađunec, pčelar.

Gubici se ne broje samo u Ludbregu, a uz mraz, za njih su odgovorni i drugi faktori.

"Imamo strašno puno uginuća, a još uvijek se točno ne zna zašto. Je li stvar u varoi (pesticidu), možda hrani? ali pčele su bile dosta prihranjene. Ne znamo, ja bi se čak usudio reći da je ova korona i njima naštetila", kaže Piljak.

Gubici pčelara ove su se godine nadoknadili dobrom prodajom. Istina, i med je malo poskupio, oko 10 kuna, no građanima je ipak na prvom mjestu kvaliteta domaćeg proizvoda.