Ono što pčela proizvede kad ubode čovjeka je - lijek. Pčelinji otrov može pomoći kod upala, visokog tlaka, astme, alergija, artritisa, neka istraživanja kažu i protiv tumorskih stanica. Teško ga je skupiti - za jedan kilogram treba čak 70 košnica punih pčela, pa je otrov skuplji od zlata - kila 150 tisuća kuna. Otrov se čuva u malim bočicama.
60 grama pčelinjeg otrova košta od 1000 do 1500 eura, a najvjerojatnije će završiti u farmaceutskoj industriji ili za proizvodnju neke kreme.
Ni med, ni propolis, ni matična mliječ, najdragocjeniji je pčelinji otrov. Bijeli prah nalik kokainu proizveo je pčelar i agronom Tvrtko Matijević i njegovih 120 košnica. Napravio je uređaj uz pomoć kojeg dobiva jedan od najboljih pčelinjih otrova, ne u Hrvatskoj, nego u svijetu.
''Uspio sam doći do tehnologije gdje mi u Hrvatskoj pčelari vadimo jedan od najkvalitetnijih pčelinjih otrova sa preko 70 posto melitina i jedan od najčišćih otrova po košnici u jedinici vremena. Koliko je to? Tri grama za 20 minuta, što je jako dobro'', rekao je pčelar Tvrtko Matijević.
Na godinu je to oko 10 kilograma, a jedan košta oko 150 tisuća kuna.
''To je jako puno novca, definitivno je, ali svi misle da je to lak novac. To je velik trud svih pčelara, uključujući i mene koji sam uključen u daljnje procese s pčelinjim otrovom", dodao je Matijević.
Otrov je u malim količinama lijek. Ima protuupalna svojstva, koristi se kod artritisa, visokog tlaka, astme, kod Parkinsonove bolesti. A da je hrvatski otrov visokokvalitetan potvrđeno je na Zavodu Andrija Štampar.
''Distribuiramo ga van, u Hrvatskoj se skoro ništa ne proizvodi, šaljemo u Rusiju, Švedsku, Rumunjsku, Bugarsku'', kazao je Matijević.
Najviše se koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju različitih krema. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu od pčelinjeg otrova, odnosno apitoksina napravili su "anti age" kremu za lice.
''Ja mogu reći da imam samo dobra iskustva jer je pčelinji otrov izvor jako vrijednih bioaktivnih komponenti koje mogu pomoći u poljoprivredi, medicinski i kozmetici. Mi smo radili nekoliko istraživanja gdje je apitoksin pokazao jako dobra antimikrobna svojstva'', rekao je Marko Vinceković sa Zavoda za kemiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Jako važno istraživanje proveli su i znanstvenici u Australiji gdje se pčelinji otrov pokazao učinkovitim u liječenju karcinoma dojke.
''Apitoksin zaista se može upotrebiti u liječenju različitih oblika malignih oboljenja", rekao je Vinceković.
Tvrtka zbog toga zovu iz cijele Hrvatske, ali on kaže da nije liječnik nego agronom. Stoga poziva znanstvenike da istraže pčelinji otrov.
''Da nam se istraživači sami jave, donirali bismo sami da mogu odraditi ta istraživanja u Hrvatskoj. Samo da mi to pokrenemo, ja bih realno rekao ljudima nosite i izliječite se'', poručio je Vinceković.
I hercegovački pčelari su odlučili bolje iskoristiti svoje pčele pa od iduće godine uz Tvrtkovo mentorstvo kreću s proizvodnjom otrova. Hrvatski proizvođači su posao usavršili i nadaju se da će vrijedni liječnici iz prirode zaintrigirati i naše znanstvenike.
