Ugledni kanadski Fraser Institute objavio je danas godišnje izvješće o ekonomskim slobodama svijeta – Economic Freedom of the World: 2019 Annual Report u kojemu je Hrvatska, u odnosu na prošlo izvješće, skočila sa 73. na 56. mjesto, odnosno sa 70 na 73 posto ekonomske slobode.
Izvješća Fraser Instituta izrađuju se s dvogodišnjim odmakom, što znači da se ovaj rezultat odnosi na 2017. godinu.
U osam godina napredovali za 33 mjesta
Pomaci Hrvatske su posljedica smanjenja određenih poreznih stopa, regulatornih troškova i javnih investicija. U međuvremenu će se zabilježiti dodatna poboljšanja regulatorne politike kroz nedavna zakonodavna olakšanja pokretanja poslovanja, građevinskih dozvola i registracije vlasništva te liberalizacije tržišta. Blago je pogoršan rezultat u području neovisnosti pravosuđa i nepristranosti sudova, zaštite vlasničkih prava i povjerenja u policijsku zaštitu vlasništva, piše Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) prenoseći rezultate izvješća Fraser Institutea.
CEA podsjeća da je Hrvatska u istom izvješću za 2009. godinu bila na 89. mjestu sa 64,6 posto ekonomske slobode. Kada bi napredovala za još 6 postotnih bodova (koliko je napredovala u razdoblju od 2009. do 2017.) Hrvatska bi u idućem osmogodišnjem razdoblju prestigla Estoniju, koja prednjači po ekonomskim slobodama među posttranzicijskim zemljama i na listi se nalazi na vrlo visokom 13. mjestu uz bok Danskoj. Inače, top 10 zemalja po ekonomskim slobodama su Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska, SAD, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Mauricijus. Njemačka je, primjerice, 20., Češka 22., Rumunjska 28., a Slovačka 40. na istoj listi. Na začelju je deset država s najmanjim ekonomskim slobodama: Venezuela, Libija, Sudan, Alžir, Angola, Demokratska Republika Kongo, Sirija, Egipat, Republika Kongo i Irak.
Što se tiče geopolitičkih susjeda i rivala Hrvatske, Kosovo je na 11., a Srbija na 80. mjestu.
Koči nas rigidno radno zakonodavstvo
Što se konkretnih rezultata Hrvatske tiče, u usporedbi s izvješćem prije osam godina, zabilježeno je poboljšanje rezultata regulative za poslovanje, pogotovo u segmentu smanjenja regulatornog opterećenja i izdavanja dozvola. Kada se po indikatorima gleda promjena rezultata u godinu dana, ključno je značajnije poboljšanje u području smanjenja regulatornog opterećenja tržišta (godišnji skok s 56 na 6 posto) po čemu je Hrvatska izjednačena s Danskom, Mađarskom i Maltom, a vrlo blizu Luksemburga, dok su Estonija, Litva i Singapur na vrhu u tom segmentu.
Hrvatska je, također, u 10 godina zabilježila poboljšanje poslovne regulative u pogledu licenciranja i dozvola (skok s 30 na 85 posto), što je bolji rezultat od Češke, Poljske, Mađarske, Latvije i Rumunjske, ali ne i Estonije i Litve. Oba pokazatelja govore o provedbi regulatorne reforme usmjerene na tržišnu deregulaciju koja je, ističe CEA, u okviru dvogodišnjeg odmaka nastavljena.
S druge strane, blago je pogoršan rezultat regulacije pokretanja poslovanja. No, budući da je u međuvremenu provedena regulatorna reforma koja omogućuje online pokretanje poslovanja s manjim brojem koraka i dana, rezultat ima poboljšanje u realnom vremenu. Zabilježeno je regulatorno olakšanje prodaje nekretnina u čemu je Hrvatska povećala skor u zadnjih desetak godina s 34 na 78 posto.
Indikatori regulacije tržišta rada i dalje ostaju jedan od ključnih strukturnih izazovima zbog rigidnog radnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora. U odnosu na izvješće od prije dvije godine, umjereno je fleksibilizirano radno zakonodavstvo za otpuštanje radnika. To je rezultat izmjene Zakona o radu iz 2014., dok je u međuvremenu došlo do dvostrukog povećanja minimalne plaće, što bi moglo utjecati na sniženje skora.
Niska inflacija i liberalizirani bankarski sektor
Nadalje, smanjen je udio javnih investicija u ukupnim investicijama ispod 15 posto, provedeno je smanjenje granične stope poreza na dohodak s 40 na 36 posto, a provedeno je i smanjenje granične stope poreza na dobit s 20 na 18 posto. Ukupni doprinosi tek su blago sniženi za 0,7 postotnih bodova, a zabilježeno je umjereno smanjenje ukupne visine poreznih stopa. Blago je smanjen i udio javne potrošnje u BDP-u - s 48 na 45 posto BDP-a u 2017. na 46 posto prošle godine.
Umjereno je poboljšano područje državnog vlasništva u poduzećima, a blago pogoršan rezultat u području neovisnosti pravosuđa i nepristranosti sudova, zaštite vlasničkih prava i povjerenja u policijsku zaštitu vlasništva. Zabilježen je blagi pomak zbog sniženja petogodišnje inflacije i sniženja rasta ponude novca.
Općenito gledano, stabilna monetarna politika s niskom inflacijom i liberaliziranim bankarskim sektorom ostaje važan faktor ekonomske slobode Hrvatske, kao i slobodna trgovina prema unutarnjem tržištu EU i trećim zemljama, bez trgovinskih troškova i uz manje administrativnih (ne-carinskih) prepreka trgovini, navodi CEA interpretirajući izvješće Fraser Institutea.
Samo ambicioznim reformama možemo sustići Estoniju
Bodovno stopostotne prednosti Hrvatske su što nema obvezni vojni rok, crno tržište valuta, troškove međunarodne trgovine i državnu kontrolu bankarskih kamata, zato što jamči slobodu štednje u stranim valutama i zato što je barem 95% štednje u bankama koje su u privatnom sektoru. Također, vezano uz indikator uplitanja vojske u politiku i vladavinu prava Hrvatska bilježi visokih 83 posto.
CEA piše kako bi umjerenim pomacima Hrvatska mogla prestići Italiju (52. mjesto) i Francusku (50. mjesto) gdje je gotovo institucionalizirana odsutnost značajnih strukturnih reformi te sklonost socijalističkim rješenjima, pogotovo u sferi fiskalne politike. Uz samo manje pomake Hrvatska bi mogla doseći i Slovačku na 40. mjestu. CEA je napravila i simulaciju mogućeg rezultata kada bi se poduzele ambicioznije mjerljive reforme i u tom bi slučaju Hrvatska mogla sustići čak i Estoniju. Zaključno, piše CEA, podaci za Hrvatsku govore o umjerenoj, ali prvi put i značajnijoj dinamici povećanja razine i rankinga ekonomske slobode. Također, sustizanje Mađarske i Poljske može biti znak određenog uspjeha, dok je pitanje kako se približiti Češkoj i Litvi.
