Novi podaci Eurostata koje su objavili euro-statističari pokazuju da se Hrvatska nalazi na samom dnu ljestvice EU po ekonomskoj uspješnosti. Prema stopi gospodarskog rasta u drugom tromjesečju Hrvatska se svrstala blizu dna na popisu 28 članica, a po rastu zaposlenosti smo u padu. Sve nabrojeno svrstalo nas je na posljednje mjesto kada je u pitanju ekonomija u Europi. Kako piše Novac.hr., slaba dinamika gospodarskog rasta nije Hrvatsku napustila od izlaska iz recesije u kojoj je naša ekonomija provela šest godina. Bruto domaći proizvod (BDP) u Hrvatskoj je u drugom ovogodišnjem tromjesečju porastao samo 0,2 u odnosu na prvo tromjesečje.
Podaci Eurostata pšokazuju da je kvartalni rast BDP-a u Hrvatskoj na razini onoga u razvijenoj susjednoj Sloveniji, a i isti je kao prosjek Unije u tom razdoblju. Ono što se ističe jest podatak da su tu manju stopu gospodarskog rasta u drugom kvartalu od nas imale samo četiri članice. To su Italija, u kojoj nije bilo rasta BDP-a na kvartalnoj razini, ali i Švedska, Njemačka i Velika Britanija koje su zabilježile pad BDP-a na kvartalnoj razinu. Ekonomisti tvrde da su time Njemačka i Velika Britanija potvrdile svoj status s "neproglašenom recesijom".
Jurčić: 'Gospodarske aktivnosti Njemačke i Hrvatske ne mogu se uspoređivati'
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Ljubo Jurčić, upozorava da se niske stope rasta, čak i pada gospodarske aktivnosti u slučaju Njemačke i Hrvatske teško mogu uspoređivati. Kaže da postoje ogromne razlike u stupnju razvoja Njemačke i Hrvatske pa "Njemačka svakako lakše može izdržati i niske stope rasta". K tome, Jurčić dodaje da je Njemačka praktično postigla punu zaposlenost, dok je Hrvatska još daleko od toga. Zato Hrvatska traži izlat u izvozu radne snage u naprednije zapadne države.
05.06.2019., Zagreb - U hotelu Westin odrzana je 14. konvencija hrvatskih izvoznika. Ljubo Jurcic Photo: Marko Prpic/PIXSELL
"Stopa rasta od, recimo, 0,1 posto za Njemačku nije problem, budući da oni imaju punu zaposlenost, a tehnološki su vrlo razvijena zemlja, koja iskorištava svoje kapacitete. Hrvatska, s druge strane, tehnološki i strukturno jako zaostaje ne samo za Njemačkom, nego i za drugima, a nema ni punu zaposlenost", upozorava Jurčić za Novac.hr.
Novotny: 'Slabo iskorištavamo prilike koje članstvo u EU nudi'
Slično objašnjenje kao profesor Jurčić ima i ekonomski analitičar Damir Novotny. On pak ukazuje da je Hrvatska slabo iskoristila prilike koje nudi članstvo u EU, osobito kada se radi usporedba s drugim novim članicama.
"Hrvatska je po svim makroekonomskim pokazateljima najslabija ekonomija u EU. Čak i Rumunjska i Bugarska imaju više stope gospodarskog rasta od nas, kao i veći potencijalni rast. te su zemlje, kao i ostale nove članice, dobro iskoristile svoje članstvo u EU", ocijenio je Novotny.
04.09.2014. Ludbreg - Okrugli stol Misli lokalno djeluj globalno u organizaciji Poslovnog dnevnika. Photo: Marko Jurinec/PIXSELL
Ako se u obzir uzme rast BDP-a na godišnjoj razini, koji prema podacima Eurostata u drugom kvartalu iznosio 2,5, posto, tada slika s gospodarskim rastom u Hrvatskoj u drugom tromjesečju i nije toliko crna. Razlog leži u tome što je takav rezultat iznad prosjeka EU, koji je u tom razdoblju iznosio 1,4 posto. Međutim, ono što valjda primijetiti jest da je u drugom kvartalu i na godišnjoj razini došlo do znatnog usporavanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. O tome svjedoče i podaci državne statistike. Dodatni problem u ovoj priči je što se usporavanje rasta dogodilo u tromjesečju koje obuhvaća lipanj, što kod nas po tradiciji označava početak "prave" turističke sezone.
Usporavanje talijanske i njemačke ekonomije prelijeva se na Hrvatsku
Usporavanje gospodarskog rasta leži i u usporavanju gospodarskih aktivnosti u Njemačkoj i Italiji - vodećim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske. Bez sumnje se može reći da se usporavanje talijanske i njemačke ekonomije prelijeva i na Hrvatsku. Tome svjedoči manji broj narudžbi u domaćim tvornicama. Međutim, makroekonomisti ukazuju na pravi razlog koji leži u nedostatku proizvoda koje bi Hrvatska mogla ponuditi EU tržištu.
"Kako to da Hrvatska ne može proizvesti proizvode koji bi joj omogućili da zauzme dodatni dio ogromnog tržišta EU?! Nedostaju nam institucije koje bi nam to omogućile, a kakve postoje u drugim zemljama. U drugim zemljama postoje instituti koji proučavaju stanje u pojedinim djelatnostima i daju preporuke i prijedloge. Uz to, druge zemlje imaju razvijenu gospodarsku diplomaciju i industrijsku špijunažu, dok mi to uglavnom nemamo", govori Jurčić.
Ahilova peta hrvatske ekonomije su tržište EU i svjetska tržišta
I ekonomski analitičar Novotny upozorava da prizvodi za EU tržišta i za ostatak svijeta predstavljaju na neki način Ahilovu petu hrvatske ekonomije. Podsjetio je da Hrvatska nije uspjela izvući značajnija ulaganja koja bi u Hrvatskoj pokrenula proizvodnju i tako otvorila nova radna mjesta te povećala izvoz.
"Hrvati su previše orijentirani na turizam, a on opet u velikoj mjeri ovisi o tome kakva je ekonomska situacija u našim glavnim emitivnim tržištima. A to su njemačko i talijansko tržište. Više stope ekonomskog rasta kod nas zapravo nemaju odakle doći", komentira Novotny za Novac.hr.
Valja spomenuti da su rekorderi po kvartalnim stopama gospodarskog rasta u EU u drugom tromjesečju bile susjedna Mađarska (rast od 1,1 posto), Rumunjska (s rastom BDP-a od 1 posto u odnosu na prvi kvartal) i Poljska (s rastom gospodarske aktivnosti od 0,8 posto), pokazali su podaci Eurostata.
Ipak postoji rješenje za Hrvatsku?
Stopa rasta zaposlenosti stavila priuštila je Hrvatskoj još gori plasman, a riječ je o drugom tromjesečju u odnosnu na prvo. S obzirom na to da smo imali pad zaposlenosti od 1,6 posto, po pokazatelju zaposlenosti bili smo najgori u Uniji. Prosjek rasta zaposlenosti u EU iznosio je na kvartalnoj razini 0,3 posto. Najveću stopu zaposlenosti imali su Grčka i Cipar i to po 0,7 posto te Slovenija s 0,6 posto, pokazali su podaci Eurostata. Novotny primjećuje da druge zemlje imaju i višu stopu zaposlenosti nego mi.
Novotny jedini poticaj u ubrzanju gospodarskog rasta u Hrvatskoj vidi u pripremama Hrvatske za članstvo u eurozoni. Iskustva drugih zemalja koje su pristupale zoni eura govore da su ih pripreme za uvođenje eura zapravo prisilile na provedbu reforme i jačanju institucija kako bi si ojačali konkurentnost. Ekonomski analitičar zaključuje da to jedini izlaz za Hrvatsku iz ekonomske kaljuže.
