Lana Mihaljinac Knežević, predstavnica Udruženja poslovanja s nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i vlasnica agencije Zagreb West, na televiziji N1 komentirala je situaciju s nekretninama na tržištu te situaciju u građevinskom sektoru koju je nazvala "kompliciranom i kompleksnom".
"Teško je reći u kojem će se smjeru kretati. Nedostatak građevinskog materijala i radne snage uzrokovao je promjene, utjecale su i niske kamatne stope - tad se više kupuju nekretnine - pandemija je poremetila situaciju jer je tad puno novca pušteno globalno na tržište i više se investiralo u nekretnine. U Hrvatskoj vidimo porast prosječnih cijena, ali nije sve kako se na prvu čini", kazala je.
Čak 91 posto Hrvata živi u vlastitim nekretninama
Govoreći o podacima Eurostata prema kojima Hrvati, u usporedbi sa stanovnicima drugih članica EU-a, žive u lošijim stanovima, a najviše kupuju, Mihaljinac Knežević je kazala da je Hrvatska treća u EU po postotku vlasništva nekretnina nakon Rumunjske i Slovačke.
"Čak 91 posto stanovništva su vlasnici nekretnina za razliku od razvijenih država poput Danske i Njemačke gdje je to 50 posto i manje. To je naslijeđe bivšeg sustava i mogućnosti otkupa stanarskih prava. To je i naš tradicionalan pristup vlasništvu jer se ono i dalje smatra statusnim simbolom. Te nekretnine su možda već tad prije 30 godina bile substandardne, građani nisu imali sredstava za ulaganje ili su bili kompleksni vlasnički udjeli, tako da taj podatak ne iznenađuje", kazala je.
Rekla je i da se gradi nedovoljno te da je lani broj izdanih građevinskih dozvola i dalje bio upola manji nego prije dvadesetak godina kada je gradnja bila na vrhuncu.
"Pogotovo se malo gradi u priuštivom segmentu za građane prosječne platežne moći i nemamo sustavnu politiku stambenog zbrinjavaja stanovništva. Normalno je da su se developeri fokusirali na luksuznu novogradnju koje je također nedovoljno", istaknula je.
U Zagrebu nedostaje novogradnje po prosječnim cijenama
Za Zagreb je rekla da kronično nedostaje novogradnje po prosječnim cijenama.
Upitana o tome da neke građevinske tvrtke i agencije sklapaju predugovore s uobičajenom kaparom, a onda vraćaju dvostruku jer im se pojavi kupac koji je spreman više platiti za stan, Mihaljinac Knežević je kazala da zna za jedan takav slučaj, ali da ne zna hoće li to postati pravilo.
"Građevinarima je u Hrvatskoj zbog potresa, pandmije i sad rata u Ukrajini drastično skočila cijena građevinskog materijala", objašnjava.
Po njezinim riječima, trenutačnom prosječnom cijenom moglo bi se smatrati 2.000 do 2.500 eura po kvadratu.
Upozorenje za kupce: Kamate će sigurno rasti
"Cijena starogradnje je skočila previše, to je isto problem. Nedovoljno se govori o razlici između starogradnje i novogradnje. U Zagrebu je sad prosječna cijena kvadrata 1.850 eura. To uključuje i skupu novogradnju i starogradnju", kazala je Mihaljinac Knežević za N1.
Dotaknula se i mogućeg rasta kamatnih stopa: “Građani trebaju procijeniti primanja i biti oprezni jer sigurno će doći do rasta kamatnih stopa.”
