Na vrlo jednostavan način, u samo par klikova, može se vidjeti kako je u pojedinim kategorijama pozicionirana Hrvatska i usporediti je s ostalim članicama, odnosno prosjekom Europske unije.
Do 2080. bit će nas 3,5 milijuna
Dok, recimo, svojim BDP-om Luksemburg gotovo nedostižno odmiče ostatku Unije, dotle je Hrvatska na 59 posto od prosjeka EU, bolja tek od Rumunjske i Bugarske.
U pozitivnom smislu, od prosjeka odskačemo po stopi rasta zaposlenosti (veću su lani imale tek Mađarska i Malta), a čak ni po ukupnom dugu države nismo u naročito debelom zaostatku, nego na 85 posto od prosjeka EU, podosta iza triju najgorih - Grčke, Italije i Portugala. Po stopi nezaposlenosti mladih najgori smo skupa s Grcima i Španjolcima.
Prema projekcijama Eurostata, Hrvatska će do 2080. godine sa sadašnjih 4,2 milijuna stanovnika pasti na svega 3,5 milijuna.
Čak 80 posto mladih živi s roditeljima
Ono po čemu je Hrvatska prva u odnosu na ostale članice jest prosječni broj članova domaćinstava - 2,8 ih je u jednom naspram prosječnih dvoje u Švedskoj i Njemačkoj.
Sličan ovome je i podatak da u Hrvatskoj čak 78,8 muškaraca i 63,9 posto žena u dobi od 18 do 34 godine još uvijek živi s roditeljima.
Po tom pokazatelju, koji dobrim dijelom također svjedoči o krizi, ispred Hrvatske je jedino Slovačka
S internetom nismo na "ti"
U donjem domu smo i po broju stanovnika koji se nikada nisu služili internetom, zatim po broju korisnika širokopojasnog interneta te onih koji se koriste internet-bankarstvom.
Sve u svemu, daleko smo od najboljih, a najgori nismo, iako smo po većini pokazatelja u donjem domu zajedničke europske kuće.
Uostalom, uzmite miša u ruke i zabavite se sami ovom šarenom statističkom infografikom.
