Je li u Hrvatskoj na djelu novi egzodus stanovništva, kako to ovih dana uvjerava opozicija, ili su brojke prenapuhane, a Hrvati, nimalo zabrinuti za vlastitu egzistenciju, skloniji ostanku u domovini? Oko ovog pitanja ne mogu se složiti ni stručnjaci, a kamoli politika.
Tako HDZ proziva vlast zbog iseljavanja 100.000 ljudi u dvije godine, vladajući tvrde kako je brojka triput manja, a Državni zavod za statistiku (DZS) računa da se u tri godine koalicijske vlasti iselilo nešto manje od 50.000 hrvatskih građana. Dok ovakav politički folklor nekoga možda i zabavlja, demografi upozoravaju: nije vrijeme za prebrojavanje, krajnji je čas za dugoročne mjere koje će Hrvatsku spasiti od potpune demografske propasti, piše Novi list.
DZS broji samo odjavljene
Statističari tvrde da je jedino njihova evidencija točna, jer u njoj bilježe samo one iseljenike iz Hrvatske koji su se odjavili iz Hrvatske, odrekli se državljanstva ili izbivaju dulje od godinu dana bez namjere povratka. U njihovim brojkama, kažu u DZS-u, nema sezonskih berača jagoda po Europi, koji pola godine provedu po poljima Italije ili Njemačke a drugu polovinu godine u Hrvatskoj i ne smatraju se iseljenicima. DZS svoju statistiku migracija radi na temelju podataka MUP-a o promjeni prebivališta, što se uspoređuje s popisom stanovništva i nakon toga osobu svrstava među doseljenike ili odseljene.
Demografske stručnjake ovakvo tumačenje stvari ne zadovoljava: ne može se, kažu, statistika iseljavanja voditi temeljem MUP-ovih podataka, dok su izvan granica Hrvatske na tisuće ljudi koji se nikad nisu odjavili iz MUP-ove evidencije, zadržali su hrvatske dokumente, a zaposlili su se u nekoj od EU država, legalno ili na crno.
"Već mi je doslovno dosadilo govoriti: i ludome je jasno da se netko tko ode u SAD ili Njemačku ne mora odjaviti u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku u odseljene računa samo one koji su se stvarno odjavili, i odavno ne žive u Hrvatskoj, ali su odlučili regulirati imovinsko-pravne odnose i riješiti svoj status", kaže za Novi listAnđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Malo rođenih
Osim iseljavanja, očito pospješenog ulaskom u EU i dugotrajnom gospodarskom krizom, Hrvatska se već godinama bezuspješno bori s negativnim prirodnim prirastom. On je lani, s 52.427 umrlih i 39.596 rođenih, dosegao vrhunac otkad se vode statistike.
Bez gospodarske strategije
"Iseljavanje iz Hrvatske danas poprima zabrinjavajuće razmjere. Vrijeme je da se političari prestanu prepucavati s brojkama, i da to pitanje svedu na ekonomsku razinu. Hrvatska je danas u ovakvoj situaciji jer nema dugoročne strategije gospodarskog razvoja, i to razvoja u prostoru, koji će osigurati razvoj svih krajeva zemlje, Gorskog Kotara, zaobalne Dalmacije, Slavonije, unutrašnjosti Istre... To su ogromni prostori koji su danas prazni, a nekad su bili puni. Taj prostor treba iskoristiti, pa će Hrvatska postati zemlja useljavanja, a ne iseljavanja, kaže ugledni demograf, dodajući da je Hrvatska do sada razvoj bazirala na razvoju gradova, pa je u Zagrebu i okolici locirano čak 27 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.
Novi list/Danas.hr
