Premijer Andrej Plenković dao je veliki intervju za Večernji list, u kojem je komentirao aktualne teme.
Govoreći o mjerama koje je Vlada donijela kako bi građanima pomogla u jeku inflacije, Plenković je kazao da se suočavamo s velikom krizom koja traje preko tri godine odnosno, od početka covid pandemije. Zatim su, kazao je, uslijedili razorni potresi, a nakon toga i ruska agresija.
"Nažalost, kao posljedice ruske agresije imamo energetsku i prehrambenu krize te inflatorne pritiske. Uloga Vlade je bila da državnim intervencionizmom održimo socijalnu koheziju, da svi skupa prođemo kroz krizu sa što manje štete za ekonomski i socijalni standard građana te da izbjegnemo socijalnu frakturu", kazao je premijer te podsjetio da je Vladin paket pomoći težak ukupno 6,5 milijardi eura u zadnje tri godine. Podsjetio je da je došlo i do rasta plaća, pa tako prosječna plaća sada iznosi 1094 eura, medijalna 930 eura, a povećana je i minimalna plaća, koja sada iznosi 560 eura.
"Mi bismo voljeli da se svi akteri ponašaju društveno odgovorno pa da nema većeg rasta cijena nego što bi to trebalo biti. Pristupili smo europodručju 1. siječnja 2023. i po analizama vidimo da je ulazak u euro ostao u očekivanim okvirima, a da su se poskupljenja događala zbog inflatornih pritisaka koji su vezani za vanjsku krizu nedefiniranog trajanja, a koja pogađa sve", kazao je Plenković.
Postoji vrijeme kada država mora stati uz građane
Kazao je da u trenutnom lancu inputa, od sirovina preko proizvodnje do trgovačkih marži, svatko treba preuzeti dio odgovornosti i prihvatiti da ovo nije vrijeme velikih dobiti, već je cilj očuvati kupovnu moć građana.
"I zato mi se čini da taj teret rasporeda odgovornosti moraju imati svi. Kao Vlada učinili smo maksimalne napore i to se u konačnici vidi", kazao je Plenković te podsjetio na rast BDP-a prošle godine od 6,3 posto i dobar kreditni rejting Hrvatske tijekom cijele krize. Podsjetio je i na velik odaziv kod izdavanja državnih obveznica te da su građani uplatili milijardu i 350 milijuna eura, kao i da je nezaposlenost u zemlji na najnižim razinama.
Iako je optimističan povodom ovogodišnje turističke sezone i gospodarskog rasta, Plenković se osvrnuo i na one koji nisu zadovoljni te koji su pogođeni inflacijom.
"Nije u filozofiji stranaka desnog centra voditi se politikom državnog intervencionizma. Međutim, postoji i vrijeme kada nema drugog aktera u društvu koji može stati uz građane i gospodarstvo i podržati ih, kao što to može država. Mislim da većina naših ljudi nije ni svjesna da su im zadnjih godinu dana računi za struju i plin ostali isti samo zato što smo subvencionirali cijenu struje i imali ograničenu cijenu plina. Nismo se prepustili tržištu, nego smo se borili da subvencijama spriječimo pad kupovne moći, a na europskoj razini smo se zalagali za ograničavanje rasta cijene plina. Čim je u prosincu poslana poruka s razine šefova država i vlada Europske unije trgovcima energentima i onima koji špekuliraju na tržištu da ćemo ograničiti cijenu, oni su nas shvatili ozbiljno. U istom trenu su počele padati cijene plina i to nas je dovelo u povoljniju situaciju. Cijela poanta našeg djelovanja je da podižemo životni standard i razvoj Hrvatske. Bili smo na 61 posto BDP-a EU, a sad smo premašili 70 posto. Cilj je da dođemo na razinu prosjeka Europske unije", kazao je premijer.
Razgovor s liječnicima u utorak
Osvrnuo se i na prosvjed liječnika te je kazao da će i on osobno razgovarati s njima sljedećeg tjedna, točnije u utorak. Najavio je da će izbori 2024. biti u roku i redoviti te da nema potrebe za prijevremenim izborima.
Komentirajući korištenje novca iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, Plenković je kazao da je Hrvatska trenutno realizirala 700 milijuna eura te da će se novac potrošiti do zadnjeg centa.
"To su ulaganja javnu infrastrukturu - za obnovu javnih zgrada, škola, bolnica, sakralnih objekata, cesta, infrastuktura i okoliša. Zahvaljujući sredstvima iz NPOO-a, već sad smo predvidjeli dodatnih milijardu i 180 milijuna za proces obnove, a za 1350 projekata obnove koji traju u javnoj infrastrukturi trebat ćemo još osigurati milijardu eura. Mi ćemo to nadomjestiti iz drugih izvora. Postoje druge međunarodne institucije za financiranje, kao i državni proračun", kazao je premijer te dodao da je zadovoljan korištenjem sredstava iz Fonda solidarnosti jer sada realizacija ide puno brže.
Komentirajući izborne jedinice, premijer je najavio da će doći do modifikacije postojećeg sustava te da će se na vrijeme donijeti novi zakon.
Nastavak podrške Ukrajini
Komentirajući stav Vlade oko Ukrajine kao i zajedničku nabavu i proizvodnju streljiva za Ukrajinu, Plenković je najavio da se u lipnju u Hrvatskoj održava konferencija za državne odvjetnike i istražitelje na temu zločina počinjenih u Buči, a u listopadu konferencija o potpori Ukrajini u razminiranju…
"…te ćemo primiti na oporavak i rehabilitaciju ukrajinske ranjenike. Nastavljamo pomagati i korištenjem europskih i NATO mehanizama u pogledu nabave streljiva", kazao je premijer Plenković.
