Nedavno provedeni popis stanovnika samo je potvrdio ono što se već znalo neko vrijeme – da smo sve starija nacija. Već dulje vrijeme imamo nepovoljan omjer radnika i umirovljenika, mirovinski doprinosi su podijeljeni na dva dijela, a mnogi smatraju kako je mirovinski sustav glomazan i gotovo neodrživ.
Među brojnim kategorijama umirovljenika, vijesti s posebnim nestrpljenjem očekuju primatelji obiteljskih mirovina. Njih oko 214.000 bi od siječnja sljedeće godine trebalo primati mirovine po novom modelu. O svemu je bilo riječi još u prosincu, no dolaskom nove godine cijeli je proces, težak milijardu kuna, pao u drugi plan.
Stoga je predlagatelj, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i koalicijski partner Silvano Hrelja na aktualnom satu u srijedu u Saboru postavio pitanje kako napreduju stvari i kada će Zakon o obiteljskim mirovinama biti poslan u javnu raspravu i na kraju usvojen. Naime, obiteljske mirovine su dio njegova koalicijskog sporazuma s Vladom, okrunjenog u lipnju podrškom rebalansu proračuna, pa ne čudi što se morao raspitivati kod ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića.
"Mi smo se obvezali da ćemo to učiniti do kraja mandata. Radna skupina aktivno radi na prijedlogu, imamo nekoliko modaliteta, očekujemo da ćemo do sredine godine predstaviti prijedlog, a da će primjena biti od 1. siječnja 2023. godine", odgovorio mu je Aladrović.
Hrelja: Nije to baš tako jednostavno kako izgleda
Dakle, od 1. siječnja sljedeće godine, dio umirovljenika će moći računati na nešto veće mirovine. No, Hrelja u razgovoru za Net.hr upozorava da je to lakše reći nego učiniti.
"Radi se intenzivno. Nije to baš tako jednostavno kako izgleda. Puno je lakše reći, nego napraviti. Ne postoje baze podataka, moraju se prebrojati potencijalni korisnici za povećanje koeficijenta, dakle oni koji nisu nikad radili, moraju se prebrojati oni koji imaju ili će tek imati pravo kad navrše dob za starosnu mirovinu… Puno je tu posla i kalkulacija. Nije definitivno precizno utvrđen model, ali je u završnoj fazi", rekao je Hrelja i dodao da bi Zakon trebao biti izglasan do 15. srpnja, s primjenom od početka 2023.
Dva modela
Taj novi Zakon bi trebao donijeti zasad još ne sasvim definirana dva modela obiteljskih mirovina. Tako bi umirovljenici trebali birati hoće li uzeti između 77 i 80 posto mirovine pokojnog bračnog partnera ili će zadržati svoju mirovinu uz dodatak od 10 do 50 posto supružnikove mirovine, ovisno o tome koliko je supružnik dugo bio u sustavu mirovinskog osiguranja.
Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske su promptno reagiralo još u prosincu, ističući kako bi drugi model obiteljskih mirovina značio kažnjavanje onih umirovljenika koji dulje žive. Dodali su da taj model nije ni pravičan niti socijalno osjetljiv. No, zasad još uvijek nema precizne skice hoće li se obiteljske mirovine zaista isplaćivati i na takav način, pa Hrelja na kritike odmahuje rukom.
"Ne obazirem se na te primjedbe, jer su one 'iz rukava', da nitko nije išao dublje u proceduru. Mi sad 'ronimo' unutra i spoznajemo sve što će trebati napraviti i koliko će to koštati. Mi imamo okvir od milijardu kuna za 2023., kojeg smo dogovorili i to je jedna zadanost koje se moramo držati. Najlakše mi je reći: 'Model ne valja, ja bih dao svima sto posto ili svoju i tuđu mirovinu'. Mislim da je malo neodgovorno s te pozicije da udruge koje nemaju nikakve odgovornosti s pozicije donošenja zakona dijele lekcije onima koji se bavi i pokušavaju održati stručnost i profesionalnost", govori Hrelja i dodaje da će udruge moći poslati svoje primjedbe kad o svemu bude obaviještena Radna skupina unutar Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, ali da će tada morati sve "jako, jako debelo argumentirati".
Koincidiranje s eurom
"Debelih" argumenata za novi model obiteljskih mirovina ima. Iznos primitka mirovine pokojnog supružnika bi se povećao sa sadašnjih 70 na najviše 80 posto, a oni koji se odluče primati vlastitu mirovinu i dalje, moći će dobivati dio supružnikove, što dosad nije bilo moguće. Dakle, dio naše najstarije populacije mogao bi računati na koju kunu, a možda i euro više.
Naime, prve obiteljske mirovine po novom modelu trebale bi koincidirati s uvođenjem eura u Hrvatskoj. Inflacija i poskupljenja svega već sada anuliraju bilo kakvo povećanje prihoda, a euro raspiruje strah među građanima od još većih poskupljenja. Hrelja tvrdi da se s novim modelom obiteljskih mirovina ionako zakasnilo te da nije birao ovaj nezgodni trenutak kako bi ga "progurao" u Saboru.
'Zakasnili smo 30 godina'
"Zakašnjelo je 30 godina. Trebali smo to, kao Slovenci, odmah napraviti. Nisam ja tražio trenutak, nego mi se ukazala prilika da to požurim dvije godine. To je trebalo biti, po prvotnom planu Vlade, rezervirano za kraj mandata. To što koincidira jedno s drugim, nema nikakve veze, tako se dogodilo. Ispričavam se svima koji ne vole to što sam napravio. Mogao sam sjediti i kritizirati sve, a onda bismo čekali još tko zna do kada", odlučan je Hrelja.
I ovako će trebati pričekati još neko vrijeme kako bi se vidjelo na koji će način koliki broj obiteljskih umirovljenika dobiti svoje mirovine i hoće li im to biti dovoljno da se nose sa sve skupljim troškovima života, odnosno, za većinu, troškovima hrane, lijekova i režija. No, barem je poznato kad bi se obiteljske mirovine mogle isplaćivati na nešto drugačiji načine nego sada.