Od 1. siječnja 2023. će umirovljene udovice i udovci imati pravo primati, uz svoju mirovinu, još i 50 posto mirovine pokojnog supružnika, a obiteljske bi mirovine trebale narasti za 10 do 15 posto. Jutarnji doznaje kako će ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i zastupnik HSU-a Silvano Hrelja u siječnju predstaviti novi model koji bi trebao donijeti veća primanja za više od 214.000 umirovljenika. Novi model obiteljskih mirovina koštat će državu milijardu kuna.
Dio je to političkog sporazuma, kojeg je Hrelja potpisao s vladajućima, u kojemu mu se jamči povećanje i novi model obiteljskih mirovina. Iako nije dokraja razrađen, iz Ministarstva poručuju kako se novi model obiteljskih mirovina temelji na načelima uzajamnosti i pravičnosti, što znači da će korisnici obiteljskih mirovina imati pravo odabira: primiti obiteljsku mirovinu koja bi se trebala podići na 77 do 80 posto mirovine preminulog supružnika ili primati svoju mirovinu i 50 posto mirovine pokojnika. Sada zakonski propisi određuju da korisnici mogu uzeti 70 posto mirovine supružnika, ali samo ako se odreknu vlastite mirovine.
Samo jedan limit
Najviše 50 posto mirovine pokojnika bi, po ovom modelu, udovac ili udovica mogli dobiti ako je pokojnik imao uvjete za mirovinu i uplatio značajan iznos u mirovinski fond, ali se nije umirovio ili ako je prije smrti bio u mirovini najviše dvije do tri godine. Ako je, recimo, preminuo desetljeće nakon umirovljenja, postotak dobivenog novca bi se smanjivao razmjerno godinama u kojima je pokojnik koristio mirovinu, ali do najmanje 10 posto.
"Govorim o modelu koji je pravičan, ali i solidaran. Pravičan je jer se bazira na principu uzajamnosti, da taj dio dodatka koji bi na mirovinu dobila udovica ovisi o vremenu korištenja mirovine od strane preminulog. Ako je umro prije odlaska u mirovinu, a ima uvjete, onda bi krenuli s 50 posto. Ta bi se skala spuštala po određenom postotnom iznosu godišnje ili trogodišnje, ovisno o opcijama koje dogovorimo", pojasnio je Hrelja.
Uzmimo primjer udovice koja je imala mirovinu 2400 kuna, a njen suprug je imao 40 godina staža, koje su mu donijele mirovinu od 4000 kuna ili je umro dvije-tri godine nakon umirovljenja. Po starom bi modelu udovici bilo isplativije uzeti 70 posto suprugove mirovine, odnosno 2800 kuna, ali se i odreći svoje mirovine. Po novom bi modelu udovica mogla zadržati svoju mirovinu od 2400 kuna i uzeti još 50 posto mirovine preminulog supruga, čime bi joj primanja porasla na 4400 kuna.
Hrelja tvrdi kako će jedini limit za isplatu obiteljske mirovine biti mirovinski, a ne imovinski ili dohodovni cenzus. Uz to, on pregovara i o povećanju obiteljskih mirovina sa 70 na 80 posto. Koliki će rast biti ovisi o pregovorima, ali iz Ministarstva već tvrde da će obiteljska mirovina od 2023. biti na najmanje 77, a najviše 80 posto. Prosječna obiteljska mirovina, ako se ne računaju međunarodni ugovori, iznosi 2404 kune. Povećanjem od najviše 15 posto bila bi veća za 360 kuna. Više od 70.000 ljudi nema evidentiran nikakav staž, pa im je isplativo da uzmu 80 posto mirovine preminulog supružnika.
Sindikalni model
Inače, obiteljsku mirovinu prima 214.355 osoba, što je 19 posto svih umirovljenika. Prosječna obiteljska mirovina iznosi 33,8 poasto neto plaće, pokriva 28 godina staža, a prosječni korisnik je stariji od 72 godine. Ujedno, trenutna prosječna obiteljska mirovina je ispod granice siromaštva iz 2019., koja je za samca iznosila 2710 kuna. Tako iz Vlade poručuju kako je to način borbe protiv siromaštva starijih građana.
No, u Sindikatu umirovljenika Hrvatske se protive takvoj odluci. Oni su, kao dio Radne skupine za obiteljske mirovine, predložili svoj model, prema kojemu bi preživjeli partner dobio 50 posto mirovine pokojnika, ako zbroj njihovih mirovina ne prelazi visinu od 1,5 prosječne mirovine. Postotak bi se smanjivao do 10 posto, ovisno o zbroju mirovina oba supružnika do raspona od tri ili četiri prosječne mirovine. Ako je zbroj veći od četiri prosječne mirovine, korisnik ne bi imao pravo na dodatak.
"Ovaj Hreljin model je loš. Ne razumijemo zašto bi se nekoga kažnjavalo zato što mu je supružnik dulje živio, a stimuliralo za one koji su manje živjeli. Takav model ne postoji ni u jednoj zemlji, a nama najbliži je austrijski koji smo predložili. Taj model je socijalan, a ne neoliberalan kakav je Hreljin", istaknula je predsjednica Sindikata umirovljenika, Jasna Petrović te naglasila da je obiteljska mirovina socijalna i solidarna kategorija u okviru prvog mirovinskog stupa.
