Hrvatska vlada užurbano radi na definiranju paketa mjera kojima bi trebao biti ublažen nadolazeći udar poskupljenja energenata na standard građana, piše u utorak Jutarnji list.
U javnosti su se dosad mogle čuti informacije kako je jedna od ključnih mjera koje Vlada promišlja i snižavanje stope PDV-a na prirodni plin s trenutnih 25 na 13 posto. Ipak, kako doznaje Jutarnji list, realna je mogućnost da se Vlada odluči na značajniji porezni rez, pa PDV na plin smanji na pet posto ili čak privremeno ukine naplatu PDV-a na taj energent.
Čeka se konačna odluka
Iako konačna odluka o razmjeru poreznog rasterećenja još nije donesena, trenutno se rade simulacije utjecaja koji bi svaki od tih scenarija imao na finalnu cijenu plina koju plaćaju potrošači, ali i na stabilnost državnog proračuna, koji je posebno važna stavka u godini kad Hrvatska želi zaključiti proces pristupanja eurozoni.
Dok su u Ministarstvu financija skloniji opreznijem pristupu, te izjednačavanju stope PDV-a na plin sa stopom koja se plaća na električnu energiju (a koja od 2017. iznosi 13 posto), ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navodno se zalaže za snažniju intervenciju, argumentirajući to logikom da, u trenucima kad cijena plina na europskim burzama divlja, država ima obvezu sav višak prihoda koji bi temeljem tog rasta cijene ostvarila vratiti građanima i poduzećima koji će u svakom slučaju biti suočeni s radikalnim rastom troškova.
Preliminirani izračuni koje je za potrebe Vlade izradila Hrvatska energetska regulatorna agencija otprilike potvrđuju te zaključke.
Preliminarni izračuni
Po tim podacima, u slučaju realizacije najgoreg mogućeg scenarija - a to je da trenutna povijesno visoka cijena plina ostane takva sve do ranog proljeća - godišnji trošak za plin za prosječno hrvatsko kućanstvo koje koristi oko 15 tisuća kilovatsati godišnje porastao bi za oko 3700 kuna.
Rezanjem stope PDV-a na 13 posto, to poskupljenje bilo bi smanjeno na oko 2900 kuna, a rezanjem na 5 posto na 2300 kuna. Kada se PDV na plin uopće ne bi uplaćivao, prosječno kućanstvo bi svejedno bilo suočeno s rastom troškova od 2000 kuna.
Negativni efekt primjene niže stope PDV-a imao bi utjecaj tek na tri kvartala ove proračunske godine, od čega je u dva potrošnja plina vrlo niska. Utoliko, projekcije govore da bi i uz primjenu stope PDV-a od 5 posto država ove godine na toj stavki inkasirala više od milijardu kuna. Uz ukidanje PDV-a na plin, projicirani proračunski "gubitak" iznosio bi oko pola milijarde kuna.
Ti iznosi svakako ne predstavljaju neizdrživ udarac za proračun, pogotovo zato što svaka ovakva mjera djeluje i antiinflacijski, te indirektno utječe na rast BDP-a, no Vladin oprez je razumljiv s obzirom na to da će, osim u plinskom sektoru, određene intervencije biti nužne i u segmentu električne energije, gdje se također očekuju poskupljenja i konzekventni rast broja "ugroženih" potrošača, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina.
