Premijer Andrej Plenković predstavio je danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
"Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom. Mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je Vlada usvojila tu strategiju. Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko eurozirana ekonomija", rekao je Plenkolvić.
Dodao je da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica te da je dio oročene štednje i kredita vezano uz euro. "I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje", kaže Plenković.
Govoreći o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, Plenković je otkrio da je cilj nesmetana prilagodba i da se omogući funkcioniranje gospodarstva, da se građani informiraju na vrijeme te da očekivani ulazak u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način.
Euro za godinu dana
Plenković je rekao da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima. "Danas godinu dana – 17. siječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa.
Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima. Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure, riječ je o automatizmu", objasnio je Plenković.
Naveo je da će cijene još godinu dana, tj. cijelu 2023., biti istaknute i u kunama i eurima, kao i da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.
"Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina besplatno zamijeniti novčanice kune u eure", tvrdi Plenković.
Dualno isticanje cijena
Marić je, govoreći o dualnom iskazivanju cijena, rekao da od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje te da je do tog trenutka dobrovoljno. Kaže da postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti. "Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima", dodao je.
Objasnio je da je to zbog ograničenog prostora velikog broja artikala, kao što je primjerice u slučaju kioska. Otkrio je i koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji. "Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada", kaže Marić.
Istaknuo je da će i na isplatnim listama neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima te je naglasio da će niz tijela nadzirati dualno isticanje cijena.
Rast cijena?
Govorio je i o tome možemo li očekivati dodatni rast cijena zbog uvođenja eura.
"Kad gledamo komunikaciju s građanima i iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u jednoj prvoj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda", objasnio je ministar Marić.
Tvrdi da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena. "Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove. Pozitivni efekti su puno veći i značajniji", smatra Marić.
Govoreći o tome kako će uvođenje eura utjecati na inflaciju, guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da je inflacija porasla u drugim zemljama od 0,02 do 0,04 posto. Tvrdi da će učinak uvođenja eura na inflaciju ove godine biti manji od deset posto.
"Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena", poručio je Vujčić. "Imamo pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju, znači jako puno novca. Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti."
Plenković o demografiji
Plenković je govorio i o demografskoj slici Hrvatske. "Negativni prirodni priraštaj je 165 tisuća ljudi. Govorio sam da je demografija najvažnije pitanje. Negativna je zadnjih 70 godina. Mali skok je bio jedino 1996., 1997", kaže Plenković.
Kaže da se ne osjeća osobno odgovoran što ljudi masovno iseljavaju iz Hrvatske. Tvrdi da se dižu plaće te da je donesen niz mjera da obitelji imaju što više djece. Smatra da je to pitanje i kulturološko i da je arhitektura života danas drukčija. "Mnoge zemlje Europske unije negativne demografske trendove rješavaju useljavanjem, mi još nismo tu", rekao je.
Naglasio je da je jedna od temeljnih vrijednosti EU-a sloboda kretanja radnika. "Govorimo o konceptu koji ima svojevrsni dvosmjerni put. Mi smo sada u 2021., dižemo naše gospodarstvo. Ulaganjem i korištenjem članstva u EU-u dižemo Hrvatsku naprijed."
Kao rješenje s problemom popisanih ljudi koji više ne žive u Hrvatskoj, spomenuo je da postoji mogućnost ukidanja zdravstvenog osiguranja za one koji ne žive u Hrvatskoj.
