Hrvatski helsinški odbor (HHO) ocijenio je u srijedu da je djelovanje Ustavnoga suda oko rada Stožera Civilne zaštite bilo više nego promptno, odbacujući pritom kao neutemeljene i prigovore Sudu jer nije održao javnu sjednicu kojoj bi nazočili novinari.
Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimr Čičak ustvrdio je u priopćenju da problem u duljini donošenja odluka leži na Vladi, koja se na zahtjev suca izvjestitelja posljednji puta očitovala na tužbe građana i institucija 10. kolovoza.
Ustavni sud je u mjesec i četiri dana riješio tridesetak tužbi
Ustavni sud prema Poslovniku može “prema potrebi” zatražiti očitovanje tijela čiji akt se propituje, a smatrao je potrebnim zatražiti očitovanje Vlade zbog opće važnosti predmeta.
Osim toga, HHO napominje da je Ustavni sud taj predmet, očito radi važnosti, odlučio rješavati na općoj sjednici svih ustavnih sudaca, umjesto da se o toj materiji odlučuje u vijeću od šest sudaca.
"Uzevši u obzir činjenicu da se Vlada posljednji puta očitovala 10. kolovoza, proizlazi da je Ustavni sud u roku od mjesec i četiri dana riješio tridesetak tužbi građana dok je, recimo, predmet Agrokora rješavao godinu i pol dana", kaže HHO i podsjeća da Ustavni sud nema zakonom propisan rok u kojem bi morao odlučivati nego odlučuje u “primjerenom“ roku.
U odnosu na prigovore da Ustavni sud nije održao javnu sjednicu na kojoj bi bili prisutni novinari, u HHO-u ocjenjuju kako to ne bi bila nikakva javna sjednica nego svojevrsna tiskovna konferencija, odnosno javni spektakl.
Najveći dio javnosti očito ne razlikuje javnu raspravu od javne sjednice Ustavnoga suda, drži HHO i napominje da je javna rasprava održana samo 2011. u vezi ustavne tužbe Srpskog demokratskog foruma i HHO-a u predmetu dvostrukog prava glasa nacionalnih manjina.
Javna sjednica sastojala bi se samo u tome da sudac izvjestitelj iznese svoje stajalište i obavijesti o pristiglim tužbama, te da se objavi tko je od sudaca kako glasao. No, to se i na postojeći način saznalo jer je Sud izvijestio da je desetoro sudaca bilo "za", a troje "protiv".
Za kritike pojedinaca upućene Ustavnom sudu HHO kaže da "nisu ni okrznule argumente protivne strane", a za oporbene stranke da ne mogu artikulirati ozbiljnu političku raspravu, što smatraju ozbiljnim problemom hrvatske demokracije.
Ukidanje Ustavnoga suda bio bi "civilizacijski nonsens" u zemlji ustavne parlamentarne demokracije, a pojedinci koji govore o diktaturi i razbacuju se frazama pokazuju da im je prvenstveni cilj postizanje dojma radi efekta osobne javne promidžbe.
Ustavne odredbe o ograničavanju ljudskih prava manjkave i nepotpune
Oporbenim strankama HHO je prigovorio da nisu iskoristile zakonsko pravo da u Saboru potaknu raspravu o djelovanju Vlade i Stožera.
HHO ocjenjuje da se iz priopćenja za javnost Ustavnog suda ne može razaznati njegova argumentacija u prilog stajalištu da osporenim zakonima nisu povrijeđene ustavne odredbe o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, o čemu će se moći raspravljati tek kad bude objavljena sudska odluka.
No, već se sada može upozoriti da su i same ustavne odredbe vezane za ograničavanja ljudskih prava manjkave i nepotpune jer se, primjerice, u Ustavu ne pravi razlika između ograničavanja i ukidanja ljudskih prava, niti se spominje pandemija kao razlog proglašenja izvanrednog stanja.
O tim i drugim pitanjima, poručuje HHO, trebalo bi povesti raspravu te eventualno dopuniti tekst Ustava kako bi u budućnosti bili bolje pripravni za situacije poput ove koja nas je snašla.
