Hrvatska će se od 1. siječnja 2023. pridružiti eurozoni, a posljednjih tjedana bilježi se povećanja potražnja za eurima. Od početka rata u Ukrajini potražnja hrvatskih građana za eurima porasla je čak 70 posto.
"I ova inflacija koja je pred nama ili smo već u njoj utječe na takvu odluku građana da ulažu u eure. Pretpostavljamo i samo ratno stanje, kao i uvođenje eura koje je pred nama", rekao je za HRT Gabor Soregi, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača.
Približava se datum uvođenja eura
Središnja je banka u samo mjesec dana dvaput intervenirala na deviznom tržištu i prodala 320 milijuna eura kako bi spriječila daljnje slabljenje kune. U HNB-u komentiraju da je trend veće potražnje za eurima prisutan još od sredine prošle godine.
"Ona je povezana s dvije stvari. Jedna je da je prošle godine turistička sezona bila značajno bolja, pa onda imamo i veću potražnju zbog toga za devizama, a s druge strane približava se datum uvođenja eura, pa isto vjerojatno dio ljudi mijenja svoje kune za eure", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Dostupnost eura neće doći u pitanje
U Udruzi banaka ističu da očekuju smirivanje situacije. "Ukupne devizne rezerve HNB-a i banaka dovoljne su za gotovo bilo kakvu potražnju građana, ali s obzirom na to da je tečaj kune stabilan ne očekujemo pojačan interes građana za dodatnom kupnjom deviznih sredstava", priopćeno je iz Udruge banaka.
S obzirom na rasprostranjenost eura kao valute, njegova dostupnost neće doći u pitanje, no do problema bi moglo doći u mjenjačnicama.
"Mi ovlašteni mjenjači funkcioniramo na način da otkupimo od klijenata i prodajemo dalje klijentima. Znači, eventualno je kod nas u tom smislu nestašica, jer je slabiji otkup nego što je potražnja ili prodaja", rekao je Soregi.