"Cirkularni štrajk, koji ide po županijama, manje je opterećenje kasnijih nadoknada nego da je to cijelo vrijeme u svim školama, to sigurno smanjuje pritisak. Jasno je da se ishodi učenja zadani kurikulumom moraju realizirati, a za nadoknadu će se ravnatelji svake pojedine škole posebno pobrinuti", kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjaku intervjuu televiziji N1 povodom štrajka u osnovnim i srednjim školama.
Kazala je kako nema povlaštene informacije o tome kada će se u kojim županijama štrajkati, već da to saznaje kada i javnost. Roditelje i učenike zamolila je za strpljenje, a razliku u podacima ministarstva i sindikata o broju učitelja i profesora objasnila je različitim načinom prikupljanja podataka.
'Do dijaloga mora doći'
"Ja sam nakon sjednice Vlade u petak razgovarala i s premijerom, bili su prisutni i ostali ministri i moje je uvjerenje da je i premijer svjestan toga da do dijaloga mora doći, a sam rezultat mora biti ne ovakav kakav je sada bio u procesu mirenja, nego da dolazimo do konkretnih, ali kvalitetnih rješenja", rekla je Divjak dodavši da je"loptica sada na strani Vlade".
Hoće li nastavnicima biti plaćeni dani u štrajku, kaže, regulira Zakon o radu koji tumači Ministarstvo rada. Dosad je, podsjeća Divjak, uz jedan izuzetak štrajk uvijek bio plaćen. Što se tiče rasta plaća kazala je kako su u mandatu ove Vlade one rasle u svim javnim i državnim službama za nešto više od 11 posto.
"Ali to je rast osnovice i to je dobro da su rasle plaće i svaki član Vlade može na to biti ponosan. Međutim, mi moramo razumjeti što to zapravo znači. Plaća se sastoji od tri dijela, imamo osnovicu, koja se množi s koeficijentom složenosti poslova i na to se dodavaju neki dodaci. Zadržimo se na ovom osnovica puta koeficijent složenosti posla. Ako imate osnovicu 100, primjerice u jednom sektoru, i 200 u drugom sektoru, i ako ona naraste, odnosno osnovica ostaje ista, koeficijent složenosti poslova ovdje jednima daje 100, a drugima daje 200, i što se sad događa? Kad vama raste osnovica, a ne mijenja se koeficijent složenosti posla, 10 posto rasta na 100 je 110, 10 posto rasta na 200 je 220. Razlika koja je prije toga bila 100, sad postaje 110. Znači, ta razlika postaje sve veća. Ako se ne uređuju koeficijenti složenosti posla, ljudi koji su u odgoju u obrazovanju stvarno imaju najniži koeficijent, ako se uspoređuje po stručnoj spremi u javnim službama, onda se dogodi to da iako plaća raste, zaostajanje te plaće za usporedivim poslovima u javnim službama postaje sve veće i to je ta nepravda", objasnila je Divjak.
Učitelji, nastavnici i profesori, dodala je, ne mogu biti ti koji imaju najmanje plaće s obzirom na stručnu spremu.
'Moglo se doći do rješenja'
Budući da Vlada nudi 400 milijuna kuna, a sindikati traže 480 milijuna za povećanje plaća, Divjak je upitana otkud tolika tvrdoglavost?
"Razlike su nekih 10-20 posto i treba vidjeti kako to kvalitetno riješiti a da ne dođe do sukoba. Zato sam rekla što je proces mirenja završio tako kako jest, jer se unutar ovih sredstava i malih pomaka moglo doći do rješenja, izbjeći štrajk i poslati poruku učiteljima da je i reforma na njima, ali da i učenici i njihova budućnost ovise o tome kakvi su naši učitelji. Našao se novac za povećanje koeficijenata složenosti posla drugima, no prosvjetara je mnogo i zato je to problem", tvrdi ministrica Divjak.
Kada joj premijer Plenković kaže da je sindikalistica, a ne ministrica, ona mu na to kaže da je to - simpatično.
"Ne smijemo se vrijeđati kada se za nekoga kaže da je sindikalist, u području obrazovanja oni imaju svoju ulogu. To treba sagledati iz perspektive da je moja briga sustav, i time briga o ljudima. Učenicima i učiteljima. Ta briga mora biti jasna i izražena", ustvrdila je.
'Nema odustajanja od reforme'
Kazala je kako je Vlada odluku o povećanju koeficijenata složenosti poslova "već donijela za vanjske poslove, obranu, policiju, socijalu i u drugim segmentima", ali ne i za školstvo.
"Ne kažem da je to neopravdano, nego da su te odluke donešene. Možemo se izgovarati da u procesu pregovaranja sindikati ne razgovaraju direktno da bi zaključili kolektivni ugovor na tu temu, ali to je samo bijeg od suštine", kazuala je.
Na pitanje hoće li eventualnom odlukom o prijevremenim izborima projekt "škola za život" biti doveden u pitanje, Divjak je odgovorila da je "reforma u školama (...) a izbori su stvar političke odluke od čega ne treba bježati".
"Mislim da je realno očekivati i da se ovo riješi dijalogom, ali i da, ako koalicijski partneri zaključe da je bolje ići na izbore odu na izbore. Vrlo sam realna. Ja sam matematičarka i ne igram se brojkama oko toga koje su šanse za izbore. Svaku situaciju koja dođe pred nas moramo gledati kao priliku da riješimo probleme. Ne možemo reklamirati rješavanje problema za naše učenike, a istovremeno kada mi nešto trebamo riješiti ukopavamo se u rov. Treba razgovarati, ali i razumjeti kada stranka ima jasan politički cilj koji od početka jasno komunicira i koji je bio na stolu kada se sastavljala vlada", rekal je ministrica Divjak te poručila da odustajanja od reforme nema.
