Premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu kako nije primjetio da je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava zbog, kako tvrdi, neprocesuiranja ratnih zločina odlučio izaći iz HDZ-a, dok je za Penavina razmišljanja o kandidaturi za predsjednika te stranke rekao kako je "dobro imati ambiciju".
"Nisam primjetio da je on odlučio izaći iz HDZ-a. Pročitao sam danas njegov intervju i ne primjećujem takvu poruku", kazao je Plenković novinarima referirajući se na jučerašnju Penavinu izjavu u kojoj je najavio mogućnost izlaska iz te stranke. Na pitanje pak o razmišljanjima aktualnog vukovarskog gradonačelnika da se kandidira za predsjednika HDZ-a, koja je iznio u današnjem Večernjem listu, Plenković je kratko kazao kako je "dobro imati ambiciju".
Upitan je li nezadovoljstvo u HDZ-u doista tako veliko s obzirom da će Penava biti četvrti mogući kandidat za tu funkciju te smatra li sebe djelomično odgovornim za tu situaciju Plenković je uzvratio kako je "sigurno odgovoran za činjenicu da je HDZ, kada ga je preuzeo, bio u minusu od 19 milijuna kuna, a da je sada u popriličnom plusu i financijski konsolidiran".
"Odgovoran sam za činjenicu da je HDZ pobijedio na parlamentarnim i lokalnim izborima, pa i na europskim izborima, bez obzira što nismo ostvarili cilj od pet mandata, nego četiri. Ekonomija raste, investicijski rejting, europska sredstva, međunarodni ugled... Da osjećam se odgovornim za takav položaj Hrvatske, Vlade i HDZ-a i to jako", poručio je Plenković koji je u Osijeku sudjelovao na Nacionalnom danu Mladeži HDZ-a.
Je li spreman rušiti Vladu zbog plaća prosvjetara
O tome je li spreman rušiti Vladu zbog učiteljskih plaća te s takvim teretom ići na nove izbore premijer je ustvrdio kako to "nisu stvari koje su međusobno povezane" te da se razgovara sa sindikatima i s koalicijskim partnerima.
Podsjetio je da su u mandatu ove Vlade plaće u državnom i javnom sektoru porasle za 11,5 posto, uključujući i učitelje te da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja od 2016. do 2019. godine dobilo proračun veći za tri milijarde kuna više, iz čega se vidi da je to prioritetan resor.
"Rekao sam više puta da bismo najradije svima digli plaće koliko god možemo, ali istodobno netko u državi mora imati ukupnu odgovornost za cijeli proračun i ono što je realno, a da pri tome ne narušimo temeljne postavke politike koja je dovela do investicijskog kreditnog rejtinga, gospodarskoga rasta, stope zaposlenosti od 66 posto, stope nezaposlenosti manje od sedam posto te prosječnog gospodarskog rasta u prvih šest mjeseci od 3,1 posto", rekao je Plenković poručivši da politika Vlade mora i bit će cjelovita.
"Volio bih da se izračuna o kojim iznosu kuna mi govorimo, jer ako nudite četiri, a traži se šest posto, koji je to točno iznos kuna, koji zaslužuje cirkularni štrajk u svim hrvatskim županijama. Moram priznati da ne vidim tu poveznicu, malo mi to djeluje kapriciozno", ocijenio je. Na novinarski upit tko će u ovom slučaju popustit s obzirom na to da su stavovi HNS-a i HDZ-a prilično rezolutni Plenković je uzvratio: "Naš je stav realan, i cijelo vrijeme vodimo realnu politiku", dok je upitan o mogućem raskidu koalicije rekao: "Mi razgovaramo non-stop". Nije izravno odgovorio znači li to da, ako nema konflikta s HNS-om, neće biti ni prijevremenih izbora. "Ja vam odgovaram, ono što vam odgovaram", kratko je rekao premijer.
Potraga za Dinom Miškićem
O tome hoće li učiteljima dani provedeni u štrajku biti plaćeni kao što je tražila nadležna ministrica Blaženka Divjak, Plenković je odgovorio kako se iznos plaća u državnom i javnom sektoru pregovara kroz tri modula, temeljni i granski kolektivni ugovor, a "ovo što se sada zbiva nisu ta dva načina koji su uobičajeni". "Ovdje imate vrlo fokusirani zahtjev sindikata za promjenu koeficijenata složenosti poslova u aktu koji se zove uredba o koeficijentima složenosti poslova, a koja nije predmet pregovora Vlade i Sindikata, već je to jednostani pravni akt, koji donosi Vlada. Prema tome, pravna osnova za ovaj štrajk je jako tanka", ustvrdio je premijer.
Novinare je zanimalo i što će Hrvatska učiniti da se nastavi aktivna potraga za pomorcem Dinom Miškićem. "Otkada se nesreća dogodila poduzeto je apsolutno sve. U potragu su bili uključeni kompanija, francuska vojska, zrakoplovi SAD-a, a trgovački brodovi koji prolaze tim područjem imali su obvezu motrenja. Prema posljednjim informacijama područje koje su pretražili veće je od 200 tisuća kvadratnih kilometara, dakle govorimo o površini od četiri Hrvatske", navodio je premijer.
Vlada će, kaže, s tim angažmanom te u komunikaciji s Francuskom i drugim partnerima nastojati učiniti sve, ali "treba objektivno razumjeti da se nesreća dogodila u teškim vremenskim uvjetima, na sredini Atlantika, i da je ova potraga bila potraga visokog intenziteta". "S naše strane nastavit ćemo činiti sve što možemo", poručio je premijer Plenković.
