TKO JE I ZAŠTO UBIO KENNEDYJA? /

Video rekonstrukcija velike misterije: Atentator je ubrzo ubijen, a znakovito je tko je povukao okidač

U novoj epizodi serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić donosimo prilog o atentatu na Johna Fitzgeralda Kennedyja

4.5.2022.
20:00
VOYO logo

Kada je 20. siječnja 1961. prisegnuo John Fitzgerald Kennedy postao je 35. po redu predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i prvi katolik na toj dužnosti. Iako tek četrdeset trogodišnjak Kennedy je iza sebe već imao bogatu političku karijeru najprije kao član Predstavničkog doma američkog Kongresa, a zatim i kao senator. Izborom za predsjednika JFK, kako su ga zvali, nasljeđuje čitav niz vanjskopolitičkih problema s kojima su se Sjedinjene Američke Države tih godina suočavale.

Jedan su predstavljali odnosi s Kubom na kojoj su revolucionari predvođeni Fidelom Castrom 1959. preuzeli vlast, i što je najvažnije, počeli se politički, ekonomski i vojno približavati američkom hladnoratovskom neprijatelju broj 1 – Sovjetskom Savezu. Svega nekoliko mjeseci po preuzimanju funkcije Kennedy je odobrio vojnu akciju kojom su Kubanci nezadovoljni Castrom uz američku pomoć trebali srušiti tamošnji režim. Međutim, invazija u zaljevu svinja završila je potpunim neuspjehom čime se pretvorila u prvi Kennedyjev veliki vanjskopolitički neuspjeh.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I drugi problem bio je usko povezan s Kubom i Sovjetskim Savezom. U utrci u naoružavanju, posebno nuklearnom, Sovjeti su nastojali držati korak sa Sjedinjenim Američkim Državama između ostalog i postavljanjem nuklearnih raketa što bliže američkom tlu. Za tu svrhu pokušat će iskoristiti upravo Kubu. Za razliku od invazije u zaljevu svinja, ovaj problem poznat pod nazivom kubanska raketna kriza, JFK je, u suradnji sa sovjetskim šefom Nikitom Hruščovom, ipak uspješno riješio.

Image
SEKUNDA DO TOTALNOG UNIŠTENJA /

Video objašnjenje u 5 minuta: Zašto je nastala 'vruća linija' i kako je važan cilj Hladnog rata skoro uništio čitav svijet

Image
SEKUNDA DO TOTALNOG UNIŠTENJA /

Video objašnjenje u 5 minuta: Zašto je nastala 'vruća linija' i kako je važan cilj Hladnog rata skoro uništio čitav svijet

Dva hica u Kennedyjev vrat i glavu

Dajući prednost diplomatskim, a ne vojnim aktivnostima, Kennedy je stekao simpatije među onim Amerikancima koji su se zalagali za mir, ali je stekao i niz protivnika među onima koji su podržavali politiku čvrste ruke prema Kubi i Sovjetskom Savezu. Otpor u konzervativnim i militantnim krugovima Kennedy je izazivao i svojim podržavanjem pokreta za ljudska prava, protivljenjem rasnoj diskriminaciji, ali i zalaganjem za veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.
Kako bi u sljedeću predizbornu kampanju ušao sa što više pristaša Kennedy je odlučio posebnu pažnju posvetiti onim gradovima u kojima na prethodnim izborima nije najbolje prošao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od njih bio je i Dallas. U posjet Dallasu Kennedy stiže 22. studenog 1963. Nakon slijetanja u zračnu luku predsjednička auto kolona kreće prema centru grada. U 12 sati i 30 minuta kada je automobil s predsjednikom i prvom damom ušao u Elm Street čuli su se hici iz puške. Dva hica pogodila su Kennedyja u vrat i glavu nakon čega je hitno prevezen u bolnicu u kojoj je u 13 sati proglašena smrt.

Ubrzo nakon tragičnog događaja policija je kao prvoosumnjičenika za atentat na američkog predsjednika uhapsila Leeja Harveya Oswalda, koji je prilikom hapšenja pucao i ubio jednog policajca. Nekoliko dana nakon privođenja, dok su Oswalda kroz podrum policijske stanice sprovodili u okružni zatvor, na njega je također izvršen atentat, a atentator je bio Jack Ruby vlasnik lokalnog noćnog kluba, poznatog okupljališta pripadnika organiziranog kriminala i mafije. Iako je službeno priopćenje glasilo da su obojica, i Oswald i Ruby, djelovali sami iz nepoznatih motiva, atentat na Johna Fitzgeralda Kennedyja odmah je izazvao brojne kontroverze. Upravo iz tog razloga novoizabrani američki predsjednik Lyndon Johnson osniva posebnu komisiju koja je trebala pronaći odgovore na sva pitanja koja su intrigirala javnost.

Teorije zavjere o atentatu

S obzirom da konkretnih odgovora nije bilo počele su se širiti razne teorije zavjera. Tako se špekuliralo o upletenosti Sovjeta i Kubanaca, posebno zbog Oswaldovih prokomunističkih stavova, kao i činjenice da je neko vrijeme živio u Sovjetskom Savezu. Kao inicijator ubojstva spominjala se i mafija, s kojom je obitelj Kennedy navodno dugo surađivala, lobi vezan uz proizvodnju oružja zbog Kennedyjevog nastojanja da smanji izdatke za vojsku, pa čak i osoba najzainteresiranija za predsjedničku funkciju, Kennedyjev potpredsjednik Lyndon Johnson. Osim toga, sve teorije bez obzira na motivaciju ističu da Lee Harvey Oswald nije bio jedini koji je tog 22. studenog 1963. pucao na predsjednika.

Gotovo 60 godina nakon atentata, unatoč brojnim istražnim komisijama i više milijunskoj arhivskoj građi, brojna pitanja o motivima ubojstva Johna Fitzgeralda Kennedyja još uvijek stoje bez konkretnih odgovora. Je li se doista radilo o činu jednog nezadovoljnog građanina, ili široj zavjeri protiv američkog predsjednika možda neki budući istraživači uspiju odgonetnuti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A možda i ne.

Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo