Najavljena promjena valute, odnosno zamjena kune eurom prema procjeni Hrvatske narodne banke (HNB) najranije bi se mogla dogoditi početkom 2023. godine.
Velika je to promjena od koje se mnogo očekuje i od koje mnogi strahuju, a mnogi joj se i raduju, no što o svemu zaista misle građani i građanke Hrvatske, piše Novi list, pozivajući se na rezultate ankete u kojoj je sudjelovalo 3.500 ispitanika i ispitanica, a koju je proveo portalMojPosao putem servisa MojaPlaća.
Čak više od trećine anketiranih, njih 35 posto, niti podržava niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nemaju o toj temi uopće jasno definiran stav. Među građanima koji imaju mišljenje o ovoj temi njih nešto više od polovice, odnosno 54 posto, podržava uvođenje eura, dok 46 posto ljudi ne podupire ovu odluku.
Najveću prednost uvođenja nove valute građani vide u, kako tvrde (50 posto), izjednačavanju Hrvatske s ostatkom EU-a, a kada je o nedostacima riječ, ljudi se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena te gubitka ‘monetarnog suvereniteta’. Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da će uvođenjem eura cijene rasti.
Više od trećine anketiranih (35 posto) niti podržava, niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nemaju jasno definiran stav te su oni izuzeti iz daljnje obrade. Među građanima koji imaju mišljenje o ovoj temi njih nešto više od polovice (54 posto) podržava uvođenje eura, dok 46 posto ljudi ne podupire ovu odluku.
Kad je o nedostacima riječ, ljudi se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena i gubitka ‘monetarnog suvereniteta’. Svaki treći ispitanik dijeli mišljenje kako je prelazak na euro suviše kompliciran, a četvrtina građana ističe nemogućnost korištenja deviznog tečaja na povećanje konkurentnosti gospodarstva.
Činjenica pak da čak trećina ispitanika uopće nema stav o ovoj temi, mogla bi ukazivati na to da ovo pitanje građanima trenutno ipak nije top-tema, odnosno da su trenutno više zaokupljeni aktualnom situacijom i neizvjesnosti u pogledu očuvanja vlastitog zdravlja, ali i egzistencije, što je sve u kompletu ugrozio koronavirus.
