Svaki bi građanin trebao skladištiti dovoljno hrane kako bi bio samodostatan najmanje 72 sata u slučaju krize, upozorava Europska komisija, prema nacrtu svoje strategije pripravnosti Unije u koju je Politico imao uvid.
"U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije", kaže se u dokumentu, iznoseći moguće scenarije, od rata do kibernetičkih napada i smrtonosnih bolesti do poplava izazvanih klimatskim promjenama.
Pet godina od prvog zatvaranja zbog pandemije Covida-19 i tri od ruske invazije na Ukrajinu, te s prirodnim katastrofama i financijskim šokovima kao stalno prisutnim rizikom, plan se ostvaruje dok Europa tetura iz jedne krize u drugu. "Niti jedna od većih kriza proteklih godina nije bila izolirana ili kratkotrajna", kaže se u dokumentu. "Europa si ne može priuštiti da ostane reaktivna", dodaje se.
'Popravite krov dok sunce sja'
Izvršna potpredsjednica Komisije Roxana Mînzatu trebala bi predstaviti strategiju u srijedu. "Popravite si krov dok sunce sja", rekla je Mînzatu za Politico prije objave, dodajući da je cilj Komisije "pomoć pojedincima … na razini kućanstva."
Prema nacrtu od 17 stranica, strategija bi trebala "stvoriti siguran i otporan EU sa sposobnostima potrebnim za predviđanje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, neovisno o njihovoj prirodi ili podrijetlu".
To uključuje davanje smjernica zemljama članicama za "pokrivanje skladištenja osnovnih zaliha, kriznog planiranja, dostupnosti skloništa, mjera za osiguranje dostupnosti kritičnog tla i prostora", navodi se u prijedlogu.
'Hitno pitanje' za EU
Samo nekoliko tjedana nakon što je Europa objavila svoju prvu obrambenu strategiju, plan pripravnosti kaže da je "hitno pitanje" za EU i njegove zemlje da ojačaju spremnost, u svim sektorima.
A priprema za rat je tu gore. Iako ne donosi nikakve nove obrambene inicijative, strategija predlaže model upravljanja krizama iz zemalja sjeverne Europe u koje je uključeno cijelo društvo - od građana do poduzeća i vlada. Plan Komisije temelji se na zaključcima Niinistöovog izvještaja u kojem su izneseni prijedlozi za poboljšanje spremnosti EU-a za rat i civilnu obranu.
Prijetnja geopolitičkim sukobom može doći virtualno kao i u obliku vojnih ofenziva.
Kibernetički napadi
Europa bi trebala biti spremnija za kibernetičke napade, navodi se u nacrtu. Otkako je počeo rat u Ukrajini, Rusija je pojačala aktivnosti u kibernetičkom prostoru, uključujući ciljanje kritične infrastrukture kao što su energetske mreže. Osobito je istočno krilo Europe doživjelo val kibernetičkih napada.
Kina, Iran i Sjeverna Koreja također stalno napadaju zapadne vlade, tvrtke i druge ključne institucije. Hibridni i kibernetički napadi koje sponzorira država postali su "stalna značajka današnje stvarnosti", tvrdi list.
Jedan od ključnih prijedloga je uspostava "europskog sustava uzbunjivanja o kibernetičkoj sigurnosti", za koji Komisija kaže da bi poboljšao otkrivanje europskih prijetnji i svijest o situaciji. Također se predlaže digitalna obuka i pomoć za zemlje koje se nadaju pridruživanju EU-u te se poziva na više korištenja cyber diplomacije i bolju suradnju s NATO-om.
Tvrtke također imaju aktivnu ulogu u pripravnosti, budući da postoji potreba za razmjenom informacija, ali i sudjelovanjem u “strateškom predviđanju i anticipacijskim inicijativama,” kao i obuci.
"EU treba promicati suradnju između javnih i privatnih organizacija u strateškim sektorima kao što je kibernetička sigurnost, osiguravajući usklađenost potreba radne snage i obrazovne ponude", navodi se u nacrtu.
Prirodne katastrofe
Pripravnost se “ne odnosi samo na potencijalni sukob izazvan čovjekom”, rekla je Mînzatu. "Radi se o tome kako reagiramo na poplave, vidjeli smo što se dogodilo u Španjolskoj", koja je prošle godine pretrpjela "čudovišne" poplave koje su usmrtile stotine ljudi.
Mnogi ljudi ne znaju što učiniti u slučaju prirodnih katastrofa, rekla je Mînzatu. "Sve ove vrste kriza zahtijevaju neke osnovne vještine, određeno razumijevanje i znanje o tome što prvo učiniti", rekla je.
Komisija predlaže strategiju stvaranja zaliha na razini cijelog EU-a kako bi se ojačao pristup kritičnim resursima, uključujući hitne slučajeve i odgovor na katastrofe, medicinske protumjere, kritične sirovine, energetsku opremu i eventualno hranu i vodu. Strategija će kombinirati centralizirane rezerve EU-a s doprinosima zemalja, navodi se u izvješću.
Centar za koordinaciju kriznih situacija
Također će predstaviti strategiju za podršku medicinskim protumjerama protiv prijetnji javnom zdravlju, koja će se nadopuniti rezervnim zalihama predloženim u Zakonu o kritičnim lijekovima .
A Komisija želi ojačati svoju koordinaciju odgovora na krizne situacije, stvaranjem "centra za koordinaciju kriznih situacija", nadograđujući postojeći Centar za koordinaciju odgovora na hitne situacije (ERCC). Središte će se usredotočiti na predviđanje i upravljanje posljedicama kriza u različitim sektorima, pružati podršku u upravljanju krizama vodećim službama i pratiti ukupni odgovor na krize.
Dok neke zemlje EU-a žele usmjeriti ulaganja u obranu, druge smatraju pitanja vezana uz klimu važnijima. Mînzatu je ustvrdila da su to dvije strane istog novčića. "Ne možete imati obranu, ne možete imati zelenu Europu bez spremnosti, a ne možete imati spremnost ignorirajući zelene ambicije i zelene ciljeve EU-a", rekla je.
Bolja pripremljenost također će zahtijevati fleksibilniji pristup gotovini. Komisija predlaže reviziju financijskih instrumenata za odgovor na krizu kako bi se osiguralo da su mehanizmi financiranja u kriznim situacijama prilagodljivi i da se mogu prilagoditi rastućim rizicima i krizama. Izvršna vlast također planira ugraditi pripravnost u vanjska ulaganja EU-a, uključujući povećanje provedbe projekata prilagodbe klimi i otpornosti u partnerskim zemljama.
Novi zakonodavni paket
Kako bi učvrstila te mjere, Komisija razmatra novi zakonodavni paket za postavljanje standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva pripravnosti. "Komisija će procijeniti potrebu i izvedivost Zakona o pripravnosti za EU kako bi se ojačala otpornost vitalnih društvenih funkcija postavljanjem zajedničkih standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva", stoji u dokumentu.
Pripravnost i sigurnost bit će integrirani i uključeni u europsko zakonodavstvo, politike i programe, navodi se u dokumentu koji nabraja 30 ključnih aktivnosti u okviru sedam tema kao što su civilno-vojna suradnja, javno-privatna suradnja i pripravnost stanovništva.
Dodatak nacrtu navodi oko 60 ključnih radnji koje treba provesti u sljedeće dvije godine, uključujući pojačano praćenje lažnih vijesti, procjenu razine pripremljenosti u financijskim uslugama i radnu pripremljenost u školskim kurikulumima, sve planirano za ovu godinu.
POGLEDAJTE VIDEO: Vojna shopping groznica trese Europu. Miro Kovač: 'Vraćamo se u vrijeme Hladnog rata'
