Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je upozoren da će Zapad uništiti njegovu ekonomiju ako napadne Ukrajinu, ali usprkos tim upozorenjima odlučio je poslati tenkove na tu zemlju. Postavlja se pitanje: Zašto? Moguće je da je kobno pogriješio, ali postoji i tmurniji scenarij u kojemu bi iskoristio ekonomski slom Rusije da u zemlju ponovno vrati represiju kakva je vladala u komunističko doba, piše Politico.
Nema pretjeranog pametovanja oko ekonomske propasti koju je izabrao bez pristupa deviznim rezervama njegove središnje banke i s ključnim ruskim bankama isključenima iz međunarodnih platnih sustava, s rubljom čija se vrijednost urušila i burzu zatvorenu zbog straha od propasti tvrtki. (U četvrtak je jedan poznati ruski poduzetnik uživo na televiziji nazdravio smrti ruske burze.) Moskva uvodi kontrolu kapitala poput ogromnih provizija za kupnju dolara i nastoji spriječiti strane tvrtke da pobjegnu iz Rusije, ali malo ekonomista vjeruje da takve mjere mogu zaustaviti krah.
Spektakularno 'odvajanje' iz svjetskog gospodarstva
Energetski teškaši poput British Petroleuma (BP) i Shella već su objavili da odustaju od ruskog tržišta. Njihov odlazak ima i tehnološku i financijsku dimenziju, budući da je Rusiji potrebno visokotehnološko znanje i iskustvo za ukapljeni prirodni plin i arktičko bušenje. Druge tvrtke, od Volkswagena do IKEA-e, također prekidaju veze. Velik dio trgovine sa Zapadom gotovo je posve zaustavljen, uz zasad ključnu iznimku - isporuku energenata. Zrakoplovi će uskoro biti prizemljeni zbog nedostatka rezervnih dijelova, a tvrtke neće moći uvoziti komponente potrebne za proizvodnju, zbog čega će stati proizvodne linije. Sve u svemu, riječ je o spektakularnom "odvajanju" bez presedana jedne nacionalne ekonomije od međunarodnih ekonomskih tokova.
Kremlj priznaje da osjeća posljedice sankcija, ali tvrdi da ih hrabro podnosi.
"Ruska ekonomija sada je pod ozbiljnim pritiskom, zadobila je ozbiljan udarac, rekao bih. Ali postoji granica sigurnosti, postoji potencijal, postoje planovi”, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Mnogo toga sada ovisi o tome kakvi su ti sigurnosni "planovi".
'Sankcije su usmjerene na promjenu režima'
S druge strane, Zapad čini malo kako bi prikrio činjenicu da želi slomiti Putina. Iako je kasnije ublažio svoje primjedbe, francuski ministar financija Bruno Le Maire rekao je ovoga tjedna da Zapad vodi "sveopći ekonomski i financijski rat protiv Rusije". "Izazvat ćemo kolaps ruskog gospodarstva", rekao je Le Maire.
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je da će Putin platiti "dugoročno visoku cijenu" za svoju invaziju i da ruski čelnik "nema pojma što ga čeka". "Sada smo u fazi kada su sankcije implicitno usmjerene na promjenu režima", rekao je za Politico Jacob Kirkegaard, viši stručni saradnik Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju i njemačkog Marshallovog fonda.
Rublja je u ponedjeljak pala za 30 posto, a analitičari očekuju da će i dalje deprecirati kako rat bude odmicao. Agencije za kreditni rejting Fitch i Moody's snizile su rejting Rusije na razinu "smeća". Uzbunjeni Moskovljani stajali su u redovima pred bankomatima i pustošili police trgovina da potroše svoj novac prije nego što postane bezvrijedan. Iako SAD i zemlje EU do sada nisu zatvorile "pipe" za ruski plin i naftu, ta opcija ostaje na stolu. U svakom slučaju, naftno tržište već bojkotira ruski izvoz nafte.
Moskovljani navalili u IKEA-u nakon što je švedski div najavio zatvaranje svojih trgovačkih centara u Rusiji
'Imat ćemo novi SSSR s ludim diktatorom'
"Putinu se sviđao koncept Rusije kao tvrđave", rekao je Anders Åslund, švedski ekonomist i profesor na Sveučilištu Georgetown, na webinaru Atlantic Councila u četvrtak. "Sada se ispostavilo da tvrđave uopće nema", dodao je.
Sada se postavlja pitanje može li Moskva izolirati svoje šire gospodarstvo ili je Putinov plan zapravo suprotan. Kolaps gospodarstva i tržišta, uz tiskanje valute bez potpore, stvara povijesnu priliku za eksproprijaciju oligarha kao klase kada se tržišta ponovno otvore, a tvrtke budu prodavane u bescijenje. To bi oslabilo moć Putinovih potencijalnih suparnika, a on bi ostao zaštićen sigurnosnim aparatom.
U ultrapesimističkoj raspravi na Twitteru, Maksim Mironov, izvanredni profesor na Međunrodnoj poslovnoj školi u Madridu, predvidio je da bi to čak moglo značiti povratak u najmračnije dane sovjetskog terora, kada je moć bila koncentrirana u policijskoj državi.
"Jedini plus ove priče jest da će oni koji su nostalgični za Sovjetskim Savezom moći osjetiti sve njegove užitke na vlastitoj koži", napisao je. "I to neće biti relativno "normalni" lideri poput Hruščova, Brežnjeva i Gorbačov, već SSSR na čelu s ludim diktatorom."
Peking na raskrižju: Pomoći Rusiji ili ne?
No, ključni dio zagonetke je hoće li kineski predsjednik Xi Jinping pomoći svome susjedu od ekonomskog kraha. Ako Peking ne učini, to bi se moglo pokazati kao svemogući pritisak na "bezgranično" prijateljstvo dviju zemalja.
"Može li Rusija dobiti malu pomoć od Kine? Apsolutno", kaže Julia Friedlander, iz think- tanka Atlantic Council. Ali to bi vjerojatno izazvalo bijes Zapada, a i sama bi Kina bila pogođena gubitkom pristupa bogatim zapadnim tržištima. Friedlander također kaže da je velik problem i to što bi Peking s pravom bio zabrinut da više neće vidjeti novac koji bi "upumpao" u rusku ekonomiju.
"Ako ste u Pekingu, pitate se kakvog to financijskog smisla ima za vas. Prateći ono što tamo govore, oklijevat će to učiniti", kazala je.
"Kina ima izbor", kaže Kirkegaard. "Veliko vodstvo može odlučiti: "OK, mi ćemo poduprijeti Rusiju" pa će onda Rusija postati klijent Pekinga. No, Peking će tada također izgubiti vjerojatno puno tehnološkog i drugog pristupa ostatku svijeta. Alternativno, Kina bi mogla odsjeći Rusiju, a zatim to iskoristiti za pokušaj resetiranja svog odnosa sa SAD i Europom. Oni su sada stvarno na raskrsnici", kaže danski stručnjak.
'Pomnožite krizu iz 1998. s 3 i dobit ćete ovo sada'
Što god Kina odluči učiniti, ekonomska bol vjerojatno će postati mnogo veća za obične Ruse. "Definitivno vidimo da je standard života Rusa značajno pogođen inflacijom", rekao je Aleksandar Gabujev, viši stručni saradnik u moskovskom Carnegie centru.
I ruski industrijalac Oleg Deripaska također je predvidio tešku ekonomsku krizu. "Pomnožite krizu iz 1998. s tri da biste shvatili razmjere ovoga", rekao je Deripaska, predsjednik uprave aluminijskog giganta Rusala čije su dionice na burzi u Hong Kongu. Deripaska se referirao na najveću recesiju u Rusiji kada je zbog pada vrijednosti rublje gospodarstvo palo za 5,3 posto.
Åslund smatra da je to još optimistično predviđanje. "Očekivao bih da pad od 5 posto bude minimum. Mislim da bi sada moglo biti gore nego 1998. jer je tada bilo čišćenje u državi. Sada neće biti čišćenja, bit će to samo velikog nereda", rekao je švedski ekonomist.
Najnoviji test stresa Europske središnje banke predvidio je da bi u nepovoljnom gospodarskom i financijskom scenariju rusko gospodarstvo moglo pasti za čak 15 posto. Taj će se scenarij sada vjerojatno ostvariti, smatra Jérôme Legras, voditelj istraživanja u Axiom Alternative Investments.
Ruski 'zoomeri' ostaju bez iPhonea i 'Batmana'
Na prvi pogled, sve bi se to činilo potencijalno opasnim za Putinovu vladavinu. Rat će potaknuti buru u širokim društvenim slojevima od siromašnih majki čiji sinovi ginu na bojištu do srednje klase "zoomera" (pripadnika generacije Z, rođenih između 1995. i 2001.) kojima više neće biti dostupni Apple, iPhone i Disneyevi filmovi. Što je najvažnije, Putin će na sebe navući i bijes moćnih oligarha čije bogatstvo briše.
"Ljudi su u velikom emocionalnom šoku", rekao je 20-godišnji student prava iz Moskve, dodajući da je već primijetio puzajuće učinke dalekosežnih sankcija: cijena čilija u njegovom supermarketu porasla je za 70 posto od ovoga tjedan, dok su mu karte za kino za gledanje novog filma o Batmanu otkazane nakon što je film povučen iz distribucije u Rusiji. Njegova obitelj sada ozbiljno razmišlja o odlasku iz zemlje.
"Bilo bi bolno napustiti Rusiju. Razgovaramo o tome jer situacija nije stabilna", kazao je mladi Moskovljanin.
'Manjak novca nadoknadit će većim ugnjetavanjem'
No, bez obzira na sve, nema naznaka da će išta natjerati samog Putina da odstupi. Opseg izolacije s kojom se Rusija suočava usporediv je s onim s kojim je Iran desetljećima bio suočen. Ali dok su američke sankcije Teheranu potkopale dijelove njegova gospodarstva, one nisu u potpunosti zaustavile gospodarski život u Iranu. I Rusija, barem teoretski, može nastaviti fukcionirati. Informacije iz Bjelorusije, njabliže saveznice Kremlja, kažu da Putin nije previše zabrinut zbog mogućih masovnih nemira. Samo mu je na pameti da se održi na vlasti.
"Postoje jasne granice koliko čak i ova vrsta ekonomskog ratovanja može učiniti za promjenu politike odlučne i autoritarne vlade, kao što je slučaj s Iranom i Rusijom", kaže Kirkegaard.
Kao što je Legras rekao: “Mislim da [Rusija] može u dobroj mjeri preživjeti čak i ako je, s ekonomske točke gledišta, prilično siromašna. Pa, govorimo o Rusiji! Tamo je tako bilo desetljećima." Promatrači su skeptični u pogledu mogućnosti masovnih društvenih prevrata i predviđaju da će režim udvostručiti represiju protiv neistomišljenika.
"U banci je mnogo manje novca, ali to možete nadoknaditi većim ugnjetavanjem: svi postaju siromašniji i manje tehnološki sofisticirani”, smatra Gabujev. "Rusija će, na neki način, biti Sjeverna Koreja na steroidima, ali još uvijek može djelovati kao režim."
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
