Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa će razmotriti snižavanje carina na uvoz robe iz Kine ovisno o pregovorima s Pekingom, rekao je u srijedu izvor upućen u temu, dodajući da neće biti nikakvih unilateralnih poteza.
Izvor je to kazao nakon izvješća u Wall Street Journalu (WSJ) da Bijela kuća razmatra smanjenje svojih carina na uvoz kineske robe u pokušaju da snizi napetosti. Carine za Kinu bi se smanjile s trenutne razine od 145 posto na između 50 i 65 posto, objavio je list, citirajući dužnosnika Bijele kuće.
"Imat ćemo pošten sporazum s Kinom", rekao je Trump novinarima u srijedu, no nije komentirao pojedinosti izvješća WSJ-a. Predsjednik je također u utorak izrazio optimizam da je dogovor o nižim carinama moguć.
'Trenutne razine carina su neodržive'
Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai je rekao da su bilo kakve vijesti o carinama "čista špekulacija" osim ako ne dolaze izravno od Trumpa. Razine o kojima je pisao WSJ bi i dalje vjerojatno bile dovoljno visoke da obeshrabre značajan dio trgovine između dviju najvećih gospodarstava svijeta. Njemačka transportna kompanija Hapag-Lloyd je u srijedu kazala da je 30 posto njenih pošiljaka iz Kine prema Sjedinjenim Američkim Državama otkazano.
Kina je odgovorila carinama od 125 posto na uvoz iz SAD-a, pored drugih mjera. Američki ministar financija Scott Bessent je kazao da obje zemlje trenutne razine smatraju neodrživima, no dodao da ne zna kada bi mogli početi pregovori.
Posebni pregovori između dviju zemalja o obuzdavanju epidemije fentanila zasad nisu polučili rezultate, tvrde izvori. Američke dionice, čija je vrijednost porasla nakon što je Trump odustao od prijetnji da će otpustiti čelnika središnje banke i rekao da je dogovor s Kinom moguć, zabilježile su dodatan porast vrijednosti nakon izvješća WSJ-a.
Na stolu je nekoliko opcija
Journal je objavio da su rasprave fleksibilne te da je nekoliko opcija na stolu. Jedna bi bila pristup sličan onome koji je predložio odbor Zastupničkog doma o Kini krajem prošle godine: 35-postotne carine na robu koju SAD ne smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i carine od najmanje 100 posto za robu koju SAD smatra strateški važnom. Prema tom prijedlogu carine bi se uvodile u fazama tijekom pet godina.
Osim visokih carina za Kinu, Trump je također uveo 10-postotne carine na sav drugi uvoz u zemlju kao i više carine na čelik, aluminij i automobile. Suspendirao je posebne carine za desetke drugih zemalja do 9. srpnja i natuknuo mogućnost uvođenja dodatnih carina na farmaceutske proizvode i poluvodiče. To je poremetilo financijska tržišta i povećalo strah od recesije.
Međunarodni monetarni fond je u srijedu rekao da će carine usporiti gospodarski rast i povećati zaduživanje diljem svijeta.
POGLEDAJTE VIDEO Stručnjak Kristijan Kotarski o Trumpovom obrtu u carinskoj politici i budućnosti trgovine
