Rusija nastavlja krvavu invaziju na najveću europsku državu, sankcije je guraju u bijedu, a pregovori od kojih se malo očekuje kreću u drugu rundu. No, nije jasno kada će zaista doći do nove runde pregovore.
No, što je iduće i kako bi se rat uopće mogao okončati? Na to su pitanje pokušala odgovoriti dvojica uglednih profesora. Andrew Wilson, profesor ukrajinskih studija na University College London, i Hamish de Bretton-Gordon, stručnjak za kemijsko oružje za Mirror su govorili o ključnim pitanjima o Ukrajini.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
1. Kakve su šanse da mirovni pregovori donesu rješenje?
"Kolike su šanse da na vrbi rodi grožđe?", jasan je Bretton-Gordon. "Možda bi Rusi mogli razmisliti o mirnom rješenju ako Zapad zaprijeti zonom zabrane letenja jer bez zračne nadmoći ne mislim da Putin može zauzeti Kijev", dodaje.
Profesor Wilson je nešto optimističniji i kaže: "Predsjednik Zelenskij je rekao da ne očekuje puno, a s obzirom na vojnu situaciju, Rusija će vjerojatno zahtijevati ono na što Ukrajina ne može pristati. Ali barem razgovaraju. Očekivao sam ljutite prepirke i da jedna od strana napusti pregovore", kaže.
"Ukrajina je nanijela Rusiji mnogo ljudskih gubitaka, gotovo pet puta više od broja žrtava u Siriji. Razgovori također kupuju vrijeme, a svakim danom sankcije nanose sve više štete ruskom gospodarstvu", dodaje.
2. Je li zamislivo da Ukrajina prihvati bilo koji od Putinovih zahtjeva (poput neutralnosti, predaje Krima)?
Profesor Wilson kaže: "Vjerojatno je prekasno da Ukrajina prizna zahtjeve koje je Rusija postavila prije nego što je izvršila invaziju, poput odustajanja od svoje ambicije da se pridruži NATO-u. Još uvijek je moguće da prihvate uvjet da se proglase neutralnom zemljom, ali svakako ne na način na koji Rusija to želi tako što će se razoružati", kaže.
Može li Putin napraviti kompromis u pogledu svojih ciljeva, poput promjene režima i vraćanja Ukrajine u rusku sferu? "Možda će morati kako bi sačuvao obraz", kaže de Bretton-Gordon i objašnjava: "Stvari idu loše, to bi mogao biti početak kraja za Putina i to bi moglo biti dovoljno da ga dovede za pregovarački stol. Jako puno toga ovisi o tome kako će se odvijati borba za Kijev."
Profesor Wilson vjeruje da bi Putin mogao biti spreman povući se iz Ukrajine ako dobije Krim, Donjeck i Lugansk. "Rusija je okupirala mnogo teritorija i postoji mogućnost da bi Putin odustao od toga u zamjenu da Ukrajina prizna samoproglašene pobunjeničke republike u Donbasu", kaže. "Ali to bi Ukrajini bilo vrlo teško progutati. Također bi to morali iznijeti u ukrajinski parlament i promijeniti ustav za koji je potrebna dvotrećinska većina. Ali ne vidim što bi drugo moglo zadovoljiti Rusiju."
3. Što bi se moglo dogoditi ako Rusija opkoli Kijev?
De Bretton-Gordon kaže: "Putinov plan je opkoliti Kijev poput srednjovjekovne opsade. Ako slijedi ono što je učinio u Siriji, oni će bombardirati gradove, nadajući se da će se ljudi predati. U Alepu se nisu predali četiri godine, a opsada je konačno prekinuta upotrebom kemijskog oružja. "Bačene su bombe s klorom koje su ili ubile ljude u njihovim skloništima ili ih natjerale da izađu pa su ubijeni ili zarobljeni. Sve to se odvijalo pred Putinovim očima."
Profesor Wilson misli da Putin neće htjeti uništiti Kijev. "Ovo nije isto kao razaranje Alepa ili čečenskog glavnog grada Groznog. Putin vjeruje da su Ukrajinci i Rusi jedan narod i bio je mnogo puta u Kijevu, uključujući 2013. kada je rekao da je Kijev majka svih ruskih gradova", kaže. "Putin neće htjeti da Rusi vide slike razaranja Kijeva. Moguća je dugotrajna opsada. Ukrajinci gube konvencionalni rat pa će se u Kijevu voditi gerilski rat, a Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi već gledaju kako ih naoružati pješačkim oružjem, protutenkovskim projektilima, čak i snajperskom opremom."
4. Postoje li okolnosti u kojima bi NATO mogao intervernirati?
Gospodin de Bretton-Gordon kaže: "U ovom trenutku to će biti samo pružanje vojne opreme i obavještajnih podataka. Ali očekujem da bi, ako Putin počne koristiti kemijsko i biološko oružje, NATO mogao ući, i što je još važnije, Putin mora vjerovati da će to biti slučaj."
"Ako postoji neki nečuveni humanitarni ratni zločin, tko zna, to bi moglo promijeniti uvjete rasprave", kaže prof. Wilson. "Ali sada možemo učiniti više osim opskrbe oružjem Ukrajini, kao što je ograničavanje ruskih pomorskih kretanja blokadom Azovskog mora i jugozapadne obale Ukrajine kod Odese, a možda i uvesti zonu zabrane letenja."
5. Može li ruski narod maknuti Putina?
Moguće, kaže de Bretton-Gordon. "Moramo učiniti sve što možemo da damo do znanja ruskom narodu kakva se zvjerstva provode u njihovo ime. Nažalost, svi ključni oporbeni čelnici poput Alekseja Navalnog su u zatvoru. Ruska država prikazuje sasvim drugačiju sliku od onoga što se stvarno događa, ali poruka će ipak proći."
6. Postoji li šansa da bi se Putinovi generali okrenuli protiv njega i kako bi se to moglo odigrati?
De Bretton-Gordon kaže: "Moguće, ali malo vjerojatno. On je diktator i ima gotovo potpunu vlast. Pomalo poput Staljinovih čistki, svatko tko mu se suprotstavi je gotov."
Profesor Wilson kaže: "Ovo je u velikoj mjeri Putinov rat, i iako bi neki najviši dužnosnici mogli sumnjati, jasno je da mu se nitko ne želi suprotstaviti. Ali bilo je vojnih pogrešaka, operativnih i taktičkih pogrešaka, a žrtve su bile puno, puno veće od očekivanog. No, mislim da će morati postati puno gore prije nego što dođe do bilo kakvog otpora Putinu."
7. Mogu li sankcije Rusiji natjerati Putina da odstupi?
Profesor Wilson vjeruje da je tako. "Kombinacija odsijecanja Rusije od Swifta i sankcioniranja središnje banke znači da ne mogu do polovice svojih rezervi koje su ogromne. Nemaju sposobnost obrane rublja za koju su mislili da će imati, pa je niz bankovnih bankrota realna mogućnost.
"Rusija misli da može izdržati kao ekonomski izopćenik, ali su se prevarili ako su mislili da imaju podršku Kine. Kina je više zainteresirana za profit od globalne ekonomije i sigurno im se ne želi pridružiti. Moglo bi biti puno gore za Rusiju u narednim danima. To će biti kao da elastičnom vrpcom vučete ciglu po stolu. Mislite da se ništa neće dogoditi, a onda vas iznenada pogodi u glavu."
8. Koje bi se druge sankcije mogle primijeniti?
De Bretton-Gordon kaže: "Potrebna nam je potpuna paraliza – sve se mora sankcionirati. Svaki ruski brod, avion, mora biti zaplijenjen. Moramo smanjiti ruski manevarski prostor."
Profesor Wilson vjeruje da će Rusiju najviše povrijediti prestanak ovisnosti svijeta o nafti i plinu, ali to je dugoročna mjera. "Učinili smo puno otkako je Rusija prekinula naftu i plin Ukrajini prije 13 godina, a to je vremenski okvir koji je potreban da se pronađu alternative."
9. Ima li šanse da bi Kina izvršila pritisak na Rusiju i bi li Putin tada poslušao?
De Bretton-Gordon kaže: "Moramo izvršiti što veći pritisak na Kinu, ali ona je također autokratska država. Kad bi se Kina okrenula protiv Putina, vjerojatno bi bio gotov. Također moramo natjerati Indiju da bude glasnija u svom protivljenju Putinu."
Profesor Wilson kaže: "Kina i Rusija nisu potpuni strateški savez u kojem će Kinezi raditi što god Rusi žele. Rusija je na mnogo načina slabiji partner, a došlo bi do velike promjene kada bi Kina počela trpjeti kolateralnu štetu na gospodarskom i diplomatskom planu zbog onoga što Rusija radi."
10. Mogu li sadašnje sankcije osakatiti ruski ratni stroj i koliko bi to moglo potrajati?
"To traje jako dugo", kaže de Bretton-Gordon. "Ima neograničeno gorivo. No, slaba točka Putina bit će njegovi ljudi i vojnici. Ako im ne plati zbog sankcija, a žrtve se počnu gomilati, moral će im pasti. Moral je vrlo moćan alat u ratu i njegov gubitak je slomio mnoge vojske."
