Svijet se nalazi na prekretnici: u svom godišnjem izvještaju Amnesty International iznosi da je sustav općih ljudskih prava u opasnosti.
To nije ništa manje od "epohalne promjene" sustava općih ljudskih prava koji je u svijetu uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Tu spadaju konvencije o ljudskim pravima, opća ljudska prava, humanitarno međunarodno pravo i međunarodni sudovi. Oko svega toga su se države složile nakon zločina koje je počinila nacistička Njemačka.
Amnesty International (AI) pak smatra da se taj sustav sada nalazi u opasnosti: "Nove i mračne snage provode hajku na ideal općih ljudskih prava", piše Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala, u uvodu godišnjeg izvještaja te organizacije - u kojem AI analizira stanje ljudskih prava u 150 zemalja.
Prepoznatljiva tri obrasca
U ovoj godini Amnesty prepoznaje tri obrasca. Prvi: civilno stanovništvo u područjima zahvaćenima ratom nalazi se pod sve većim pritiskom. „U našem godišnjem izvještaju opisujemo opći trend. Pravila koja bi trebala vrijediti u sukobima, crvene linije koje je postavila međunarodna zajednica, sve se manje poštuju", kaže u razgovoru za DW Julija Duchrow, glavna tajnica njemačkog ogranka Amnestyja.
Drugi primjer, navodi Duchrow, su manjine koje su ugrožene u različitim zemljama: queer osobe, izbjeglice, osobe koje razmišljaju drugačije.
I treći: sve više država se ne uspijeva suprotstaviti krizi ljudskih prava. To se upravo, po riječima glavne tajnice njemačkog ogranka AI-a, odnosi na zemlje koje su nekada bile posvećene općim ljudskim pravima, poput SAD-a.
Kao primjer za krize navode sankcije protiv Međunarodnog kaznenog suda i istupanje iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda.
Izrael i Gaza ponovo u fokusu
Poseban fokus Amnesty ponovo stavlja na rat u Pojasu Gaze. Optužuju Izrael da vrši "genocid" nad Palestincima. "Međunarodna zajednica je bespomoćno promatrala kako Izrael ubija tisuće i tisuće Palestinaca, uključujući čitave obitelji i generacije, te uništava temelje njihove egzistencije, kuće, bolnice i škole", navodi se u izvještaju.
Te optužbe je ova organizacija već potkrijepila u izvještaju na 300 stranica objavljenom u prosincu prošle godine. Međutim, optužba za genocid je kontroverzna. Izraelska vlada kategorično odbacuje te tvrdnje, a i pravnici u čijem fokusu su ljudska prava, poput Stefana Talmona, sumnjaju u pravnu osnovanost tih optužbi.
Humanitarna katastrofa u Sudanu
Amnesty se u svom izvještaju pozabavio i krizom u Sudanu. Sudan se već više od dvije godine suočava s građanskim ratom koji ima najgore posljedice po civilno stanovništvo. "Tamo je raseljeno više ljudi nego bilo gdje drugdje u svijetu”, stoji u izvještaju.
Bivša američka vlada optužila je pobunjeničku grupu za genocid. Amnesty u svom dokumentu ne govori o tome, već o obostranom nasilju te poziva na uvođenje embarga na oružje. Međutim, glavna tajnica Duchrow ne isključuje da bi AI u budućnosti mogao doći i do zaključka da se tamo provodi genocid.
U fokusu prosvjedi u Njemačkoj
U slučaju Njemačke AI, pored strožih zakona o azilu, kritizira i odnos prema prosvjedima. Klimatski pokret je kriminaliziran i "tijekom prosvjeda solidarnosti s Palestincima doživjeli smo paušalne zabrane, policijsko nasilje i neprimjerene reakcije vlasti", kaže Duchrow.
Ono što nije obuhvaćeno u izvještaju su napadi na novinare povezani s propalestinskim demonstracijama, poput posebno ozbiljnog napada u Leipzigu u siječnju 2024.
Pozivaju na uhićenje Netanyahua
Za narednu godinu Amnesty apelira na vlade da se vrate poretku ljudskih prava zasnovanom na pravilima i da poštuju ljudska prava i međunarodno pravo. Prema Juliji Duchrow, to također uključuje poštivanje i provođenje međunarodnih uhidbenih naloga, poput onog protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. A bila bi neophodna i reforma Vijeća sigurnosti UN-a.
I pored svih negativnih stvari, kako je rekla, ima i pozitivnih pomaka, što su pokazali protesti u Južnoj Koreji. "Pored negativnih, mi uvijek vidimo i pozitivne pomake. Da ljudska prava imaju snagu na koju se oslanjaju ljudi koji izlaze na ulice. I zato pozivamo vlade da stave ljudska prava u centar svoje politike. Ali, naravno, za to je potreban angažman svih, to ovisi o svima nama", zaključuje Duchrow.
POGLEDAJTE VIDEO: EU parlament usvojio prvi Akt o umjetnoj inteligenciji! Cilj? Zaštititi ljudska prava i demokraciju
