Ruski napad na Ukrajinu utjecao je i na poglede Nijemaca na sigurnosno-politička pitanja. Vanjski odnosi, i politički i ekonomski, upravo se propitkuju. Sve češće se poglede usmjerava i prema Kini. Dijelom i zbog toga što tu zemlju ovih dana posjećuje savezni kancelar Olaf Scholz, piše Deutsche Welle.
Zahladili stavovi Nijemaca prema Kini
Aktualno istraživanje javnog mnijenja ARD-Deutschlandtrend koje je proveo institut Infratest-Dimap, pokazalo je da samo devet posto ljudi s pravom glasa u Kini vidi pouzdanog partnera Njemačke. Prije pet godina tog je mišljenja bilo 36 posto ispitanika. To je znatno ''zahlađenje" njemačkih stavova naspram Kine.
Na Kinu njemačko stanovništvo gleda s nepovjerenjem, a slična doza nepovjerenja postoji i u odnosu prema Rusiji (10 posto). Strah od toga da bi Rusija mogla napasti i druge europske zemlje nešto je smanjen od početka rata u Ukrajini, ali je i dalje na visokoj razini – 61 posto.
Što se tiče država koje se smatra "globalnim faktorima prijetnje" Rusija je prošla puno gore od Kine – za Rusiju to kaže 86 posto ispitanika, a za Kinu ''samo" 63 posto.
Kako dalje s Kinom?
Što to znači za budućnost trgovinskih odnosa posebno prema Kini? Ta je zemlja na koncu konca već šest godina najvažniji trgovinski partner Njemačke. Po tom pitanju 1307 ispitanika u okviru reprezentativnog istraživanja Deutschlandtrend nema baš jednoznačno mišljenje. Doduše, skoro 90 posto ispitanika od savezne vlade zahtijeva da Njemačka postane generalno ekonomski neovisnija o nedemokratskim zemljama. Samo svakoj petoj ispitanoj osobi je po pitanju odnosa prema Kini važnija briga oko gospodarskih interesa nego zalaganje za ljudska prava u toj zemlji.
Ipak po pitanju buduće ekonomske suradnje s Kinom nema jedinstva među ispitanim njemačkim građanima: polovica ih se zalaže za reduciranje obujma suradnje. Ali isto toliko ih se zalaže da nastavak suradnje u postojećom obujmu, ili čak za njezino intenziviranje.
Puno jasniji je stav ispitanika po pitanju ulaganja Kineza u njemačku infrastrukturu – većina tu ideju odbacuje. Savezna vlada je nedavno "blagoslovila” preuzimanje udjela od 24,9 posto u jednom od četiri kontejnerska terminala Luke Hamburg od strane kineske državne brodarske kompanije Cosco. Sedam od deset ispitanika (69 posto) to smatra pogrešnim potezom.
Više diplomacije, manje oružja
Vanjskopolitička tema broj jedan u Njemačkoj je i dalje rat u Ukrajini. Što se tiče simpatija prema jednoj od dvije sukobljene strane, Nijemci su i dalje znatno bliži Ukrajincima. Otprilike svaka druga ispitana osoba (47 posto) Ukrajinu smatra pouzdanim partnerom Njemačke, a samo svaka deseta (10 posto) to isto kaže za Rusku Federaciju. No, u odnosu na istraživanje provedeno u ožujku ove godine, smanjila se razlika u stavovima po tom pitanju: tada je 63 posto ispitanih bilo zu Ukrajinu, a samo šest posto zu Rusiju.
Nema jedinstva ni dalje po pitanju vojne i ekonomske reakcije Njemačke na ruski napad na Ukrajinu. Posljednje istraživanje o tome je provedeno u kolovozu. I dalje četvero od deset ispitanika smatra da je aktualna podrška Ukrajini (slanjem oružja) primjerena. Oko petine ih smatra da je podrška Njemačke u tom kontekstu premala. A 30 posto smatra da je Njemačka do sada poslala previše vojne opreme u Ukrajinu.
31 posto ispitanika smatra da je obujam aktualnih ekonomskih sankcija protiv Rusije primjeren, 37 posto kaže da on nije dovoljan, a 27 posto smatra da se pretjeralo sa sankcijama. U pogleda ovog pitanja mišljenje ispitanika se gotovo uopće nije promijenilo u odnosu na anketu iz listopada ove godine. A drugačije stvari izgledaju kod pitanja vezanog uz diplomatske napore Njemačke: više od polovice ispitanih osoba smatra da Berlin ne čini dovoljno u pogledu pronalaska diplomatskog rješenja. To je 14 postotnih bodova više nego u lipnju 2022.
Unija na 28 posto
Što se tiče trenutnog raspoloženja njemačkog biračkog tijela, Unija CDU/CSU i dalje uživa najveću potporu. Kada bi se izbori za Bundestag održali iduće nedjelje, kršćanski demokrati bi mogli računati s 28 posto glasova, baš kao i prošli mjesec. Zeleni su (također nepromijenjeno) aktualno na 19 posto.
Promjena ima kod socijaldemokrata – dva postotna boda za SPD više nego prije mjesec dana. Time se stranka kancelara Scholza izjednačila sa Zelenima na 19 posto. AfD (14 posto) i FDP (6 posto) kotiraju nešto slabije nego u prošlom istraživanju. Ljevica i dalje uživa podršku pet posto njemačkih birača.
