Berlin mora promijeniti način na koji postupa s Kinom, dok se zemlja vraća prema otvorenijoj "marksističko-lenjinističkoj" političkoj putanji, napisao je njemački kancelar Olaf Scholz u autorskom tekstu za njemačke novine Frankfurt Allgemeine Zeitung u četvrtak.
Scholz je tom prilikom opravdavao svoj današnji put u Kinu, ali je naglasio da će njemačke tvrtke morati poduzeti korake za smanjenje "rizične ovisnosti" u industrijskim lancima opskrbe, posebno u smislu "najmodernijeg tehnologije."
Scholz je također primijetio da je kineski predsjednik Xi Jinping namjerno slijedio političku strategiju oslanjanja međunarodnih tvrtki na Kinu, javlja Politico.
Katastrofalna ovisnost o drugim tržištima
"Ishod kongresa Komunističke partije, koji je upravo završio, je nedvosmislen: priznanja marksizma-lenjinizma zauzimaju mnogo širi prostor nego u zaključcima prethodnih kongresa… Kako se Kina mijenja, mora se promijeniti i način na koji se odnosimo prema Kini", napisao je Scholz.
Njemačka se suočila sa žestokim kritikama zbog toga što je gurnula Europu u strateški katastrofalnu ovisnost o ruskom plinu tijekom posljednjih godina. Berlin sada mora uzvratiti sugestijama da čini potpuno iste pogreške ovisno o Kini kao proizvodnoj bazi i komercijalnom partneru.
Iako je Scholz signalizirao oprez u pogledu Kine, bio je daleko od sugeriranja da je Njemačka blizu velikog preokreta u svojim uglavnom ugodnim odnosima s Kinom. Jasno je ponovio svoju prethodnicu Angelu Merkel u inzistiranju da (neimenovan, ali očito prozivan) SAD ne bi trebao uvući Njemačku u novi Hladni rat protiv Pekinga.
"Njemačka od svih zemalja, koje su imale tako bolno iskustvo podjela tijekom Hladnog rata, nema interesa vidjeti nove blokove koji se pojavljuju u svijetu", napisao je. "Što se tiče Kine, to znači da će, naravno, ova zemlja sa svojih 1,4 milijarde stanovnika i svojom gospodarskom snagom igrati ključnu ulogu na svjetskoj pozornici u budućnosti - kao što je to činila tijekom dugih razdoblja kroz povijest."
Posjet Pekingu bez Macrona
U slabo prikrivenoj kritici politike Washingtona, Scholz je rekao da uspon Pekinga ne opravdava "pozive nekih da se Kina izolira". Ono što je ključno, inzistirao je na tome da cilj nije "odvajanje" od Kine ili prekid proizvodnih veza. Dodao je, međutim, da "ozbiljno" shvaća tvrdnju predsjednika Xija da je cilj Pekinga "pojačati ovisnost međunarodnih proizvodnih lanaca o Kini".
Scholz danas kasno navečer planira odletjeti u Peking na jednodnevni izlet u kinesku prijestolnicu u petak, gdje će biti prvi zapadni čelnik koji će se susresti sa Xijem od njegova ponovnog imenovanja i prvi čelnik iz skupine G7 vodećih gospodarstava u posjetu Kini od izbijanja pandemije koronavirusa.
Kancelar se također pokušao suprotstaviti kritikama da njegovo putovanje potkopava zajednički europski pristup Kini. Prema francuskim dužnosnicima, predsjednik Emmanuel Macron predložio je da on i Scholz zajedno posjete Xija kako bi demonstrirali jedinstvo i pokazali da Peking ne može podijeliti europske zemlje međutim, njemački je čelnik odbio tu inicijativu.
"Njemačka politika prema Kini može biti uspješna samo ako je ugrađena u europsku politiku prema Kini", napisao je Scholz. "Uoči mog posjeta, stoga smo blisko surađivali s našim europskim partnerima, uključujući predsjednika Macrona, kao i s našim transatlantskim prijateljima", napisao je Scholz.
Posebna odgovornost Kine prema Rusiji
Scholz je rekao kako želi da Njemačka i EU surađuju s Kinom u usponu - uključujući i po važnom pitanju klimatskih promjena - umjesto da to pokušavaju ugroziti.
Istodobno je upozorio Peking da ne treba voditi politiku koja teži "hegemonističkoj kineskoj dominaciji ili čak kineskocentričnom svjetskom poretku".
Scholz je također apelirao na Kinu da prestane pružati podršku ruskom ratu protiv Ukrajine i da zauzme kritičniji stav prema Moskvi: "Kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina snosi posebnu odgovornost", napisao je. "Važne su jasne riječi upućene iz Pekinga Moskvi kako bi se osiguralo poštivanje Povelje UN-a i njegovih načela", napisao je njemački kancelar.
