Ali ako džihadisti prebace fokus na terorističke napade širom zapada, pobjeda možda neće trajati dugo.
Po prvi put Islamska država nema direktan kontakt s Europom. Crne zastava više se ne vijore u gradovima i selima uz tursku granicu, a militanti takozvanog 'Kalifata' se masovno povlače.
Ako se takva situacija nastavi, ISIS će uskoro izgubiti većinu svog preostalog teritorija u Siriji. Njegov posljednji bastion najvjerojatnije će biti grad Raka i sjevero-istočne pustinje, gdje je sve i počelo u travnju 2013.
Stvarni početak pada ISIS-a u Siriji
Od sredine srpnja ISIS je metodički izbacivan iz gradova i sela koje je kontrolirao u blizini granice s Turskom. Ova džihadistička grupa sada je daleko manja prijetnja regionalnoj sigurnosti nego što je to bila kada je njen vođa, Abu Baka al Bagdadi, proglasio svoju vlast nad velikim dijelovima Sirije i Iraka sredinom 2014.
Ali malo toga je jasno o onome što slijedi. Gubitak teritorija promijenio je geopolitički položaj ISIS-a na način na koji nije lako predvidjeti. A u očima brojnih europskih vlada ova je opasnost prerasla u globalnu prijetnju koju gubitak teritorija neće nimalo umanjiti. Vojna pobjeda nad jednom od najdivljijih bandi mogla bi se pokazati pirovom.
ISIS je svojedobno kontrolirao predio od grada al Baba u predgrađu Alepa pa sve do Mosula u sjevernom Iraku. Redovito je prebacivao ljudstvo između te dvije krajnje točke, koristeći Tursku kao prostor za snabdijevanje boraca, novca i hrane. Na taj je način ISIS stvorio sebi sigurnu zonu od vanjskih prijetnji, te izgradio samoodrživo društvo temeljeno na izvozu nafte, porezima i plijenu oduzetom od poraženih iračkih i sirijskih snaga.
Samo nekoliko mjeseci nakon zauzimanja drugog najvećeg iračkog grada, Mosula u lipnju 2014., ISIS je porazio vlasti s obje strane sada irelevantne granice te stvorio novi, zastrašujući oblik vladavine koja se temeljila na beskompromisnom čitanju islama i divljačkom nasilju. ISIS je kontrolirao pogranične gradove kao što su Manbidž i Džarabulus. Strani borci, uključujući i one koji su se u međuvremenu vratili u Europu, koristili su te gradove kao ulazne točke u 'Kalifat', kao i kada su se vraćali natrag u Tursku.
Turska 'Oluja', i njeni pravi ciljevi
ISIS je nedavno izgubio te gradove. Nakon borbi koje su trajale mjesec dana, Manbidž je pao u ruke kurdskih grupa koje je organizirao SAD. Džarabulus su, s druge strane, turske oružane snage zauzele za manje od 24 sata, što je ujedno bila i prva prava vojna invazija u Siriju od početka ustanka protiv predsjednika Asada još prije pet godina.
Ali još važnije od službenog cilja Ankare da zaustavi ISIS je spriječavanje Kurda, koji trenutno imaju američku podršku, da uzmu pod svoju kontrolu prostor koji bi osigurao njihove povijesne ambicije da kontroliraju teritorij koji drže Arapi u sjevero-istočnoj Siriji.
Prelaskom granice, Turska je promijenila lice rata protiv ISIS-a. Iako je cijelo vrijeme indirektno sudjelovala u njemu, sada je preuzela glavnu ulogu u načinu na koji će se ostatak ofenzive odviti te, što je i bitnije, tko će se točno boriti.
Arapske pobunjeničke grupe sastavljene od ostataka postrojbi protuasadove Vojske slobodne Sirije vozile su se na turskim tenkovima kako bi preuzele 680 četvornih kilometara Sirije, te sada namjeravaju uspostaviti tampon zonu 60 kilometara južno od granice s Turskom.
Al Bab, mjesto u kojem su džihadisti isplanirali većinu krvoprolića počinjenog u Parizu, Bruxellesu i Istanbulu, sada je točno pod nišanima napadača. Kurdi su u međuvremenu prestali napredovati, a redovi su im se stanjili nakon što su ih napustili deseci arapskih boraca koji su ranije nevoljko bili njihovi suborci.
Posljedice vlasti 'Kalifata'
Ulazak novih snaga u Džarabulus otkrio je sve strahote ISIS-a, grupe kojoj je nenešena serija poraza, te se procjenjuje kako su imali 35.000 do 50.000 poginulih u bitkama.
"Stvorili su institucije u kojima su ispirali mozak djeci, i u tome su bili jako uspješni", kaže Mohamed Hamdan, lokalni vjećnik iz Džarmalusa. "Svi elementi gospodarskog života su nestali. Silili su ljude da rade za njih."
"ISIS je koristio Džarmalus kao početnu točku za operacije u Turskoj", kaže Hamdan. "Koristili su džamije kako bi zagovarali brutalna ubijanja, što je zadnjih mjeseci postala dominantna tema. Koristili su džamije kako bi rekli ljudima da su još uvijek pod njihovom kontrolom."
Ali njihova nervoza i napetost bili su očiti. To se raširilo nakon što je ISIS shvatio da će izgubiti značajan dio strateški važnog terirorija. Većina ljudi, bili oni pro ISIS-ovski naklonjeni ili ne, povukli su se iz grada prema Raki.
Posljednja uporišta ISIS-a u Siriji bit će meta posljednje ofenzive ove godine. Ali tko će se točno boriti protiv njih još nije najjasnije.
ISIL gubi i u Iraku
U Iraku, juriš na Mosul, koji se do nedavno smatrao nemogućim poduhvatom, sada djeluje kao stvarnost koja bi se mogla dogoditi početkom slijedeće godine. Iračke snage koje su pobjegle dok su džihadisti napredovali sada su spremne na borbu. "Samopouzdanje je naraslo nakon teritorijalnih dobitaka", kaže američki diplomat u Bagdadu. "I dok Iračanima moral raste, ISIS-u pada. Gdje god da su se pokušali suprotstaviti u zadnje vrijeme, poraženi su. Znaju da je kraj blizu."
Unatoč svoj svojoj slijepoj dogmi, vodstvo ISIS-a pokazalo je i dosta pragmatizma. Kontrola teritorija, toliko vitalna u ranim danima 'Kalifata', više nije toliko važna al Bagdadiju i njegovom vodstvu koliko kontrola stanovništva. "Imaju jako inteligentne vođe koji odlučuju i koji su spremni žrtvovati tisuće manje važnih", tvrdi jedan zapadni diplomat.
Raste prijetnja za Europu
Drugi stručnjak za ISIS kaže: "Savršeno je jasno da su poslali ljude u Europu. Znamo kako očekuju da se neke od njih i uhvati i prihvatili su to. Drugi su na putu ili već tamo."
"I zbog toga, u neku ruku, nije stvarno važno hoće li sada izgubiti još teritorija", kaže zapadni diplomat. "Sada predstavljaju još veću prijetnju nego prije godinu dana."
ISIS-ovi vođe računaju na to da će njihovi sljedbenici, poneseni nekim osjećajem božanske svrhe, izvršiti svoje vlastite napade, bez direktnih instrukcija ili organizacije. Takvi su napadi sve vrijedniji ISIS-u, a s druge strane štete njegovim neprijateljima. Relativno ih je lako izvršiti, a jako teško predvidjeti.
Iako brzo gube teritorij, a moral njihovih boraca pada sve dublje, vođe ISIS-a uvjereni su kako njihova organizacija još uvijek ima potencijala. ISIS tvrdi kako su suniti, većinska grupa u islamu, izgubili svoju vlast zbog zapada, koji ju je dao u ruke manjinskim šijitima. Sada tu teoriju pokušavaju prodati novim, mladim džihadistima, koje pozivaju da ponovo uspostave staru slavu islama. propadajući 'Kalifat' postao je najnoviji casus belli - božanska misija da se svrgnu 'lažne' nacionalne države i zamjene vladavinom islama.
Način na koji će zapadne sile djelovati na području Sirije i Iraka u nadolazećim mjesecima uvelike će utjecati na smjer rata protiv džihadista, kao i na rat u Siriji u cijelosti.
Za sada, uloga Turske bit će od najveće važnosti. Njen je cilj držati sve krajeve s kurdskom većinom razdvojenima 140 kilometara širokim prostorom koji kontroliraju grupe Arapa. dok je prije granica sa dijelom Sirije pod kontrolom ISIS-a bila vrlo porozna, sada je Turci pretvaraju u utvrdu.
A u Iraku, ISIS ima podjednake teškoće u osiguravanju linija snabdjevanja izvan svojih uporišta. Granica sa Sirijom i dalje je bez kontrole, ali borci 'Kalifata' nemaju pretjerane koristi od toga. Pustinjske granice sa Saudijskom Arabijom i Jordanom znatno su bolje čuvane.
"Moral je očajan", izjavio je jedan predstavnik ISIS-a. "Čak i u Raki. Ali oni su jako pametni. Pripremili su planove za sve ovo. Puno ulažu u slanje svojih ljudi u Europu, i neće tako brzo prekinuti s time. Vidjeli ste ih kako se ponašaju. Kada god budu poraženi, prikriju se negdje i sačekaju bolju situaciju. Ponovo će se vratiti. I dalje imaju svoju ideologiju."