Klimatske promjene otvaraju nove putove za širenje zaraznih bolesti kao što su bruceloza, tularemija i E. coli na Arktiku, tvrdi međunarodni tim znanstvenika koji su stručni za zdravlje ljudi, životinja i okoliša na Sjevernom polu, piše SciTechDaily.
Istraživači su objavili svoja otkrića u časopisu Science of the Total Environment. Ukazali su pritom na to da topljenje leda čini nova područja dostupnima za putovanja i industriju, dovodeći ljude u bliži kontakt s onim što su nekoć bili izolirani arktički ekosustavi.
Upozorili su da bi otapanje tla koje je bilo zamrznuto tisućama godina moglo osloboditi uspavane mikrobe sačuvane u ostacima mrtvih životinja i drugih organizama, povećavajući tako rizik od izbijanja bolesti i pandemije.
Autori preporučuju povećavanje svijesti i upravljanje postojećim i novim zoonozama s epidemijskim i pandemijskim potencijalom te također usredotočavanje na utjecaje različitih okolišnih stresora i čimbenika načina života na zoonoze na Arktiku.
Industrijska aktivnost i drevni mikrobi
Kako se topi led na Arktiku, sve više industrija i ljudi hrle u to područje, s čime se povećava šansa za širenje zaraznih bolesti, upozorava dr. Khaled Megahed Abass sa Sveučilišta u Sharjahu i koautor. Naglasio je da bi "otapanje permafrosta čak moglo osloboditi drevne bakterije ili viruse koji su bili zamrznuti tisućama godina."
Autori su analizirali znanstvene studije i vladine dokumente s Arktika, s posebnim fokusom na Kanadu, Aljasku, Grenland i sjevernu Europu.
"Cilj ovog istraživanja bio je razumjeti koje lekcije možemo naučiti iz prošlosti kako bismo pomogli arktičkim zajednicama da se bolje pripreme za buduće zdravstvene rizike. Klimatske promjene i onečišćenje utječu i na zdravlje životinja i na zdravlje ljudi — naše je istraživanje istraživalo kako su ove dvije sile međusobno povezane. Kako se Arktik zagrijava brže od većine drugih dijelova svijeta, vidimo promjene u okolišu — poput otapanja permafrosta i pomicanja ekosustava — koje bi mogle utjecati na širenje zaraznih bolesti između životinja i ljudi."
Zoonotski uzročnici i otapanje permafrosta
U znanstvenom žargonu, te se bolesti nazivaju zoonotski patogeni sa sposobnošću prelaska s divljih životinja na ljude, osobito kada se ljudske aktivnosti i životinjska staništa preklapaju na način koji remeti ravnotežu okoliša. Uzročnici mogu biti paraziti, virusi ili bakterije. Oni mogu uključivati nekonvencionalne agense sa sposobnošću širenja na ljude na različite načine poput vode, hrane ili okoliša.
Smatra se da su klimatske promjene odgovorne za nestalne i dugoročne promjene vremena i temperature na Zemlji, a znanstvenici upozoravaju da se svijet brzo zagrijava u proteklim desetljećima. Zagrijavanje Zemlje stoji iza otapanja permafrosta – procesa koji se odnosi na topljenje leda u smrznutom tlu arktičkih regija. Otapanje permafrosta može imati ozbiljne posljedice na okoliš i stanovnike jer se smrznuto tlo topi.
Studija je opsežan pregled literature i vladinih dokumenata sa Sjevernog pola u kojem međunarodni konzorcij znanstvenika sa širokim spektrom stručnosti "opisuje izbor studija slučaja ističući važnost pristupa One Health zoonozama u cirkumarktiku, uključujući aspekte zdravlja ljudi, zdravlja životinja i zdravlja okoliša", pišu autori.
Znastvenici su pokušali uravnotežiti i optimizirati zdravlje ekosustava na Arktiku, prepoznajući da su zdravstveni problemi, bilo da se odnose na ljude, životinje, biljke ili okoliš, usko povezani i međuovisni.
Studija, prema Abassu, pokazuje da su "lokalne zajednice i istraživači već primijetili znakove ovih promjena, a neki se prilagođavaju - ali mnogi su rizici još uvijek slabo shvaćeni." Abass upozorava da ono što se događa "na Arktiku ne ostaje na Arktiku. Utjecaje na okoliš koje smo proučavali imaju efekte valova koji sežu daleko izvan polarnih regija.
POGLEDAJTE VIDEO: Slinavka se širi, panika raste:
