Medutim, kada je krajem prosle godine cijena barela sirove nafte pala vise od 50 posto u odnosu na srpanj iste godine, to je popraceno tek deset postotnim smanjanjem cijena derivata na benzinskim crpkama.
Tijekom emisije Otvoreno, koja je emitirana sredinom prosinca, voditelj je upitao glavnog Ininog ekonomista, Gorana Saravinju, da mu kao laiku objasni kako je to moguce. On je pojasnio kako bi se jeftiniji naftni proizvodi na trzistu trebali pojaviti tek nakon sto se iscrpe zalihe nastale u vrijeme dok je nafta bila skuplja, a njih zamijene jeftinije.
Tom je prilikom i pojasnio kako je od trenutka kupovine sirove nafte do trenutka kada se njeni derivati nadu na trzistu potrebno tri mjeseca.
Zaokret na trzistu
S obzirom da su prosla tri mjeseca otkako je Saravanja naciji objasnio zasto cijene goriva tako sporo padaju, doslo je zaokreta na trzistu pa vec sedmi tjedan svjedocimo rastu cijena naftnih derivata iako bi se ocekivalo da su zalihe iz srpnja vec davno potrosene te da bi trenutno na trzistu trebale biti one koje su nastale u vrijeme ostrog pada cijena sirove nafte.
Tako se samo od sebe namece pitanje kada ce na hrvatsko trziste stici jeftiniji naftni proizvodi o kojima je govorio Inin glavni ekonomist?
Upravo iz tog razloga Ini smo poslali upit zbog cega ne padaju cijene goriva nego rastu. Pojansili su nam i to kako na cijene derivata na mediteranskom trzistu uz cijenu nafte utjece i razlika cijene sirove nafte i derivata, takozvani crack spread, koji za benzine konstantno raste vec vise od sest tjedana zaredom.
Uz to naglasavaju i kako je u posljednje vrijeme zabiljezena i deprecijacija kune u odnosu na dolar, koja utjece na rast cijena goriva. Medutim ostaje nejasno zasto bi sadasnje jacanje tecaja dolara trebalo utjecati na zalihe koje su nastale prije tri mjeseca.
