Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da "ponekad morate uzeti lijek" kad su ga novinari upitali kako komentira turbulencije na globalnim tržištima kapitala, dodajući da nije namjerno utjecao na rasprodaje na tržištima, dok terminska tržišta ukazuju na još jedan težak burzovni dan.
"Ne želim da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili", rekao je Trump komentirajući ekonomske posljedice svojih sveobuhvatnih carina. "Druge zemlje su nas loše tretirale jer smo imali glupo vodstvo koje je dopustilo da se to dogodi", dodao je.
Trump u razgovoru s novinarima nije pokazao nikakav znak odustajanja od svojih planova oko carinske politike niti zabrinutost zbog golemih gubitaka na Wall Streetu, koji su već izbrisali gotovo 6.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica u četvrtak i petak. "Što će se dogoditi s tržištima, ne mogu vam reći. Ali naša je zemlja mnogo jača", ustvrdio je Trump.
UKRATKO:
- Oštar pad na azijskim burzama
- Pala cijena bitciona i zlata, blagi pad američkog dolara
- Goldman Sachs i JPMorgan povećali vjerojatnost rizika da SAD padne u recesiju
TIJEK DOGAĐAJA:
Trump: 'Kineska tržišta padaju'
Donald Trump oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social. "Cijene nafte su pale, kamatne stope su pale, cijene hrane su pale, nema inflacije, a dugo zlostavljani SAD donosi milijarde dolara tjedno iz zemalja zlostavljača na tarifama koje su već na snazi. To je unatoč činjenici da je najveći zlostavljač od svih njih, Kina, čija tržišta padaju, upravo podigla svoje carine za 34 posto, povrh svojih dugoročnih smiješno visokih carina, ne uvažavajući moje upozorenje za zemlje koje zlostavljaju da ne uzvraćaju. Zarađivali su dovoljno, desetljećima, iskorištavajući prednosti. Naši prošli "vođe" su krivi što su dopustili ovo", komentirao je Trump.
Trump je u pravu što se tiče cijene nafte, danas je pala za 2,5 posto. Kamatne stope, mjerene prinosima američkih državnih obveznica, također su pale, što će smanjiti troškove izdavanja novog duga. No nije kad je u pitanju inflacija, piše The Guardian. Naime, stopa inflacije CPI-a porasla je za 2,8 posto.
Kina: 'Ekonomsko zlostavljanje'
Prijetnje i pritisak nisu način odnošenja prema Kini, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik njezinog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian opisujući carine koje joj je uveo američki predsjednik Donald Trump zlostavljanjem.
Carine su "tipičan unilateralizam i protekcionizam, ekonomsko zlostavljanje”, rekao je Lin Jian. Dodao je da američke carine u ime reciprociteta zapravo samo služe SAD-u na štetu drugih zemalja.
Trump je prošli tjedan uveo 34 posto novih carina na kineski uvoz, čime je ukupna razina carina na kinesku robu narasla na 54 posto, a Peking je odgovorio protumjerama.
Lin je preusmjerio pitanje o potencijalnim pregovorima sa SAD-om na druga kineska državna tijela.
"Američko zlostavljanje carinama lišavanje je država, posebno onih na globalnom jugu, njihovog prava na razvoj”, rekao je i naveo sve veću nejednakost između bogatih i siromašnih u svakoj zemlji te posebnu pogođenost siromašnijih država carinama.
Sve zemlje trebale bi se držati konzultacija, zajedničkog odlučivanja i "istinskog multilateralizma", rekao je glasnogovornik.
Pozvao je zemlje da se zajedno suprotstave svim oblicima unilateralizma i protekcionizma te zaštite međunarodni sustav i multilateralnu trgovinu temeljenu na vrijednostima Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije.
Odbrojavanje do recesije
Goldman Sachs snizio je prognozu gospodarskog rasta SAD-a za ovu godinu i upozorio da postoji sve veći rizik da Amerika iduće godine padne u recesiju, piše The Guardian.
"Financijski uvjeti pooštrili su se agresivnije nego što smo očekivali kao odgovor na najavu Bijele kuće o svojim "recipročnim" carinama i najavu kineske vlade o svojim uzvratnim carinama na američki izvoz. To je dijelom zato što su obje najave bile agresivnije od očekivanog", poručili su analitičari Goldmana.
Njihova analiza smanjenog inozemnog turizma u SAD i bojkota inozemnih potrošača sugerira dodatni udar na rast BDP-a u 2025.
"Mjere nesigurnosti politike skočile su na razine daleko iznad onih postignutih tijekom posljednjeg trgovinskog rata. Učinci političke neizvjesnosti vjerojatno će biti puno veći nego u prvom trgovinskom ratu jer će daleko više američkih kompanija ovog puta vjerojatno biti pogođeno neizvjesnošću oko mnogo većih i širih američkih i inozemnih carina, a na neke bi mogla utjecati i neizvjesnost u drugim područjima politike, kao što su fiskalna i imigracijska politika", dodano je.
Deutsche Bank: 'Teško je reći da nismo bili upozoreni'
Deutsche Bank upozorila je klijente da su "više nego ikad sljedeći dani važni". Ističu da je šok od "Dana oslobođenja" prošle srijede doveo do četvrtog najgoreg dvodnevnog pada tržišta od Drugog svjetskog rata. Samo s krahom 1987., velikom financijskom krizom 2008. i početnom panikom od Covida imali su gore dane, piše The Guardian.
Više pročitajte ovdje...
'Trump pokušava pojesti slona u jednom zalogaju'
Očekuje se da će europska i američka tržišta danas otvoriti s velikim minusima, dok ulagači nastavljaju reagirati na carine koje je uveo Donald Trump.
Erik Hirsch, suvlasnik američke privatne investicijske tvrtke Hamilton Lane, koja upravlja globalnom imovinom vrijednom većom od 850 milijardi dolara, komentirao je trenutačnu situaciju za BBC.
"Ulagači jasno okrivljuju američku vladu za padove, mnogi ipak prepoznaju da postoje ozbiljne trgovinske neravnoteže koje treba riješiti", rekao je Hirsch.
"Ova administracija pokušava pojesti slona u jednom zalogaju, i tržišta teško podnose takve potrese. Imamo previše varijabli. Tržišta trenutačno obrađuju sve te informacije i to čine tako da padaju", dodao je.
Tko sve pokušava pregovarati s Washingtonom?
Bijela kuća je priopćila kako ih je više od 50 zemalja kontaktiralo kako bi započelo trgovinske pregovore od Trumpove objave carina 3. travnja.
Indija je objavila kako neće uvesti recipročne carine Sjedinjenim Američkim Državama te je otvorena za smanjenje carina na više od polovice uvoznih proizvoda iz SAD-a, kako bi zaštitila indijski izvoz, rekli su vladini dužnosnici Reutersu prošli tjedan. Tijekom objave carina, Trump je indijskog premijera Narendu Modija opisao kao "velikog prijatelja", ali je dodao da Južna Azija "ne tretira SAD na pravi način".
Predsjednik Tajvana, William Lai, ponudio je nulte carine kao osnovu za pregovore sa SAD-om, dodajući da Tajvan planira povećati kupovinu američke robe, uključujući poljoprivrednu, industrijsku i obrambenu opremu.
Vođa Komunističke partije Vijetnama, To Lam, bio je jedan od prvih lidera koji je razgovarao s Trumpom nakon uvođenja carina. Od Trumpa je zatražio odgodu carina koje bi Sjedinjene Države trebale uvesti 9. travnja, i to za "najmanje 45 dana", prema kopiji potpisanog pisma koju je u nedjelju objavila AFP.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu trebao bi doputovati u SAD u ponedjeljak kako bi s Trumpom razgovarao o tarifama i drugim pitanjima. Prije posjeta, Netanyahu je izjavio da će biti "prvi međunarodni lider" koji će se sastati s Trumpom nakon što su carine uvedene.
Uvjet za dogovor s Kinom
Trump je kazao da neće sklopiti dogovor s Kinom ako se ne riješi trgovinski deficit koji SAD ima s tom zemljom.
"Ako ne riješimo taj problem, neću sklopiti dogovor", rekao je Trump.
Trump o Europi i Aziji: 'Dolaze za stol, žele razgovarati'
Dodao je da je razgovarao s europskim i azijskim čelnicima o carinama koje je uvela njegova administracija, dodajući da "umiru od želje da se dogovore".
"Dolaze za stol. Žele razgovarati, ali nema razgovora osim ako nam ne plate puno novca na godišnjoj bazi", izjavio je Trump.
Američki carinici počeli su u subotu naplaćivati Trumpove jednostrane carine od 10 posto na sav uvoz iz više od 180 država.
Više "recipročne" carinske stope, koje se kreću u rasponu do 11 do 50 posto za pojedinačne zemlje trebale bi stupiti na snagu u srijedu.
Oštar pad na azijskim burzama, pada cijena bitciona
Terminski indeksi na Wall Streetu u minusu su oko 4 posto, što upućuje da će se u ponedjeljak nastaviti 'pokolj' na tržištima, koji je pogodio globalne burze u četvrtak i petak.
Azijske burze na početku trgovanja u ponedjeljak ponovno su oštro pale, pri čemu je indeks najveće azijske burze, Tokijske, potonuo 8 posto.
U nedjelju navečer popustila je i cijena bitcoina, koja je prošli tjedan još nekako odolijevala široko rasprostranjenoj korekciji cijena financijske imovine, spustivši se za 4 posto, ispod 79.000 dolara.
Sumorniji izgledi za globalni gospodarski rast uslijed trgovinskog rata korigirali su dodatno i cijene nafte u nedjelju, povrh njihova oštrog pada prošlog tjedna.
Kako rastu zabrinutosti da bi carine mogle dovesti do viših cijena za kompanije, smatra se da bi to moglo usporiti gospodarske aktivnosti i u konačnici naštetiti potražnji za naftom.
Pala i cijena zlata
Terminske cijene nafte na američkom tržištu u nedjelju navečer pale su za više od tri posto, na 59,74 dolara za barel, nakon što su prošli tjedan potonule za 6 posto, na najnižu razinu od travnja 2021. Cijena barela Brenta na londonskoj burzi pala je za 2,12 dolara, na 63,46 dolara.
Pala je čak i cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Unca zlata pojeftinila je za 0,6 posto, na 3.018 dolara.
Taj pad navodi trgovce zlatom na pitanje uzimaju li možda ulagači dobit tamo gdje mogu, kako bi pokrili svoje gubitke na drugim vrstama financijske imovine, a što bi se onda moglo pretvoriti u rasprodaju koja se sama hrani.
"Veličina i razorni učinak američke trgovinske politike, ako se održi, bili bi dovoljni da još uvijek zdravu američku i globalnu ekspanziju gurnu u recesiju", rekao je Bruce Kasman iz JPMorgana, procjenjujući rizik od recesije na visokih 60 posto.
Blagi pad američkog dolara
Investitori su u ponedjeljak nastavili prodavati dolar, a kupovati tradicionalno sigurne valute u neizvjesnim vremenima - jen i švicarski franak.
Uobičajeno se i američki dolar smatra sigurnim utočištem, no čini se da mu taj status slabi kako se pojačavaju nesigurnosti oko carina i zabrinutost zbog njihovog utjecaja na gospodarski rast SAD-a.
Dolarov indeks, koji pokazuje izvedbu američke prema šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, u ponedjeljak je pao za više od 0,4 posto, na 102,48 bodova, nakon prošlotjednog pada za jedan posto. Pritom je tečaj dolara potonuo 1,3 posto prema jenu na početku deviznog trgovanja u ponedjeljak, na 144,95 jena, pa se tako kreće oko najniže razine prema jenu u zadnjih šest mjeseci, nakon što je prošli tjedan pao gotovo 2 posto prema japanskoj valuti.
Švicarac je poskupio za više od jedan posto jutros, nakon prošlotjednog skoka za 2,3 posto, pa dolar stoji 0,85095 franaka.
"Budući da je SAD u epicentru trgovinskog rata, američki dolar pati od odljeva kapitala, pri čemu ulagači nastoje da se diversificiraju dalje od američke imovine", rekao je Rodrigo Catril, viši devizni strateg u National Australia Bank.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska se suočava s Trumpovim carinama: Koje su moguće posljedice?
