Kada je američki predsjednik Donald Trump u Rose Gardenu Bijele kuće predstavio ogromnu tablicu s carinama za svaku zemlju, pretpostavljalo se da su te brojke kombinacija postojeći carina i pojedinih trgovinskih prepreka, poput propisa.
Bijela kuća kasnije je objavila nešto što nalikuje na kompliciranu matematičku formulu, ali zapravo je u pitanju jednostavna računica: uzmite robni deficit SAD-a s određenom zemljom, podijelite to s ukupnim uvozom robe iz te zemlje i zatim taj broj podijelite s dva, piše BBC.
Trgovinski deficit nastaje kada zemlja kupuje (uvozi) više fizičkih proizvoda iz drugih zemalja nego što im prodaje (izvozi).
SAD, primjerice, kupuje više robe iz Kine nego što im je prodaje - robni deficit iznosi 295 milijardi dolara. Ukupna količina robe koju kupuje od Kine iznosi 440 milijardi dolara.
Dijeljenjem 295 s 440 dobivate 67 posto i to dijelite s dva i zaokružujete. Stoga je carina nametnuta Kini 34 posto.
Slično tome, kada se ista furmula primijeni na EU, rezultira carinom od 20 posto.
Je li ovo recipročno?
Mnogi komentatori istaknuli su da Trumpove carine nisu recipročne.
Reciprocitet bi značio da se temelje na onome što zemlje već naplaćuju SAD-u u obliku postojećih carina, plus necarinske barijere (stvari poput propisa koji povećavaju troškove).
No službeni metodološki dokument Bijele kuće jasno pokazuje da to nisu izračunali za sve zemlje kojima su uveli carine.
Umjesto toga, carinska je stopa izračunata na temelju toga da će eliminirati robni deficit SAD-a sa svakom zemljom.
Trump je odstupio od formule u nametanju carina zemljama koje kupuju više robe od SAD-a nego što im prodaju.
Primjerice, SAD trenutačno nema trgovinski deficit s Ujedinjenim Kraljevstvom. Ipak, UK je pogođen carinom od 10 posto.
Novim tarifnim režimom ukupno je obuhvaćeno više od 100 zemalja.
Trump vjeruje da SAD u globalnoj trgovini ne stoji dobro. Prema njegovom mišljenju, druge zemlje preplavljuju američka tržišta jeftinom robom, što šteti američkim tvrtkama i ugrožava radna mjesta. Istovremeno, te zemlje postavljaju barijere koje američke proizvode čine manje konkurentnim u inozemstvu.
Stoga se korištenjem carina za uklanjanje trgovinskih deficita Trump nada oživjeti američku proizvodnju i zaštititi radna mjesta.
Hoće li novi model postići željeni rezultat?
Među britanskim ekonomistima, javlja BBC, prevladava mišljenje da carine - iako bi mogle smanjiti robni deficit između SAD-a i pojedinačnih zemalja - neće smanjiti ukupni deficit između SAD-a i ostatka svijeta.
"Da, to će smanjiti bilateralne trgovinske deficite između SAD-a i ovih zemalja. Ali očito će biti puno širih učinaka koji nisu obuhvaćeni izračunom", kaže profesor Jonathan Portes s King's Collegea u Londonu.
To je zato što postojeći ukupni deficit SAD-a nije vođen samo trgovinskim barijerama, već načinom na koji funkcionira američko gospodarstvo.
Amerikanci troše i ulažu više nego što zarađuju, a taj jaz znači da SAD više kupuje od svijeta nego što prodaje. Dakle, sve dok se to nastavi, SAD bi mogao nastaviti s deficitom unatoč povećanju carina sa svojim globalnim trgovinskim partnerima.
Neki trgovinski deficiti također mogu postojati iz više opravdanih razloga - ne samo zbog carina. Na primjer, kupnja hrane koju je lakše ili jeftinije proizvesti u klimatskim uvjetima drugih zemalja.
"Formula je obrnutim inženjeringom kako bi racionalizirala naplatu carina zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit. Nema ekonomskog razloga za to i skupo će koštati globalno gospodarstvo", kaže Thomas Sampson s London School of Economics.
POGLEDAJTE VIDEO: Carinama pokrenuo svjetski trgovinski rat, čeka se reakcija Europske unije
