Predsjednik SAD-a Donald Trump uveo je temeljne carine od 10 posto na sav uvoz i veće, takozvane recipročne carine za većinu svjetskih zemalja. Posebno visoke carine odnose se na Kinu, čak 54 posto, a 20 posto namet je za Europsku uniju. Tu su i carine od 25 posto na sve automobile proizvedene izvan SAD-a. Namete za izvoz, uz SAD neće plaćati Rusija, dok se na Ukrajinu odnose one osnovne od 10 posto. Veliki nameti i našim susjedima - Srbiji čak 37 posto, a BiH - 35 posto. Dok cijeli svijet u šoku priprema odgovore na nove Trumpove poteze, predsjednica Europske komisije je poručila da će zbog ovoga globalna ekonomija zadobiti veliki udarac.
Američke carine kratkoročno neće imati značajne negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo, poručuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, jer procjenjuju da je utjecaj na BDP 0 cijelih 2 postotna boda. Ali moguće su posljedice putem drugih europskih zemalja. Međutim, nekoliko je kompanija koje su prvenstveno orijentirane na izvoz u SAD i koje će imati velike posljedice, poput karlovačkog HS Produkta koji zapošljava dvije tisuće ljudi i u Ameriku plasira 70 posto svojeg oružja.
Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi, koji su privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su od ključnog značaja za američko gospodarstvo, zatim proizvodnja električne opreme te gotovi metalni proizvodi.
A koliku će cijenu tarifnog rata u konačnici platiti građani saznali smo u razgovoru s Marijanom Ivanov, profesoricom na katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Što će značiti ove visoke carine cijelom svijetu, ali i za Hrvatsku?
Trenutačno smo svi u jako euforičnom stanju i strah je uzeo kontrolu nad svim ostalim što nikako nije dobro. Znamo da pad svjetske trgovine može dovesti do recesije, do pada svjetskog BDP-a, da sve zemlje koje su izvozno orijentirane, pogotovo prema SAD-u, će sada osjetiti posljedice tih carina, odnosno mogućnosti da se njihov izvoz smanji ili da robu moraju prodavati jeftinije i zbog toga smanjivati svoje troškove. Međutim, mislim da se svi malo strasti moramo primiriti, pogledat situaciju i reći - život ide dalje, biznis ide dalje, trgovina ide dalje. Nije počeo treći svjetski rat ili nekakav takav grozni scenarij. Trgovina ide dalje. Amerika je u mnogim proizvodima ovisna o uvozu. I taj uvoz neće preko noći nestati. Pogotovo za ovu godinu je jako puno ugovora sklopljeno i jasno je da ti izvozni poslovi idu dalje. Ti proizvodi će biti ocarinjeni u SAD-u. I svi vidimo da SAD prije svega želi kroz carine pribaviti dodatne fiskalne prihode. I budimo realni: Ako SAD želi povećati svoje fiskalne prihode njemu je u interesu da se uvoz u SAD nastavi. A priča za američku javnost je - gradit ćemo tvornice, doći će investitori, tu ćemo proizvoditi, vi ćete imati posao. Trump planira zaposliti robote a ne ljude jer na svoj tržištu nema radnu snagu koju bi u nekom kratkom roku mogao implementirati u taj radni proces da zaista supstituira uvoz.
Je li Europa trebala odgovoriti brže?
Pa po meni Europa ne treba uopće odgovarati. Znam da je ego političara trenutačno pod udarom i da misle ako ne odgovaraju Trumpu da su slabići. Nisu slabići. Trump povlači poteze koji možda jesu na dugi rok dobri za njegovo gospodarstvo. Svi vidimo da imaju veliki deficit i treba jednim dijelom i shvatiti zašto to Trump radi. Naime, oni su izgubili industriju, tečaj američkog dolara je prejak već niz godina i taj jak tečaj dolara njima ide na štetu. I ako ste gledali strukturu carina koje su oni definirali, oni kad nama gledaju koliko mi njima kao carinim - oni nisu stavili samo carine, stavili su učinke tečaja. Znači, euro je oslabio prema dolaru i to nije nekakav normalan tečaj i treba uzeti u obzir da Amerika gleda sad sebe. A mi isto tako trebamo gledati sebe i Europi nije uopće u interesu nastaviti taj trgovinski rat i ići u nekakve daljnje neprijateljske sukobe sa SAD-om. Jer mi ne samo da ovisimo o izvozu u SAD i ne samo da ovisimo o uvozu iz SAD- a - u nekim stvarima kao što su energenti, budimo realni, Europa ima platni sustav koji počiva na američkim poduzećima. Europa je energetski ovisna o uvozu energenata iz Amerike jer trenutačno smo neprijatelji s Rusijom. Znači, Europi nije ne samo zbog izvoznika koji će zapravo još gore proći na američkom tržištu, nego radi cijele stabilnosti i sigurnosti Europe, bolje da Europa ne odgovara.
Kada govorimo o izvozu, tu je Hrvatska, a mi najviše izvozimo oružje, lijekove i transformatore. No, to su direktne posljedice, ali možemo osjetiti indirektne posljedice
Naravno da možemo. Naša izvozna tržišta u Europskoj uniji poput Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Irske itd. a negdje smo više zastupljeni negdje manje. Ta izvozna tržišta su više oslonjena na izvoz u SAD i oni će direktno biti pogođeni više, ali oni kupuju naše intermedijarne proizvoda, kupuju niz dijelova za automobile, niz proizvoda metaloprerađivačke industrije i tu možemo indirektno biti pogođeni. A isto tako imamo turizam, a mi u turizmu ovisimo o tome koliko će Nijemci, Poljaci, Česi i Talijani ove industrijske ekonomije EU potrošiti na našem Jadranu. ako će oni trošiti manje, ako ćemo mi u turizmu - u trgovini, restoranima, hotelima - vidjeti efekte njihove manje potražnja, onda jasno to može nepovoljno djelovati na BDP Hrvatske.
