Dvije velike ofenzive koje se u ovim trenucima odvijaju u Siriji, jedna od strane ruske vojske i druga od strane sirijskog režima, ugrožavaju postojeće saveze i pružaju ISIS-u i drugim ekstremističkim skupinama nove prilike za osvajanje novih područja.
Turska vojska započela je operaciju 'Maslinova grančica' još 20. siječnja. Cilj joj je maknuti kurdske snage iz regije Afrin i stvoriti tampon zonu uz granicu. Operacija je, očekivano, naišla na otpor Kurda, te je prošlog vikenda stradalo sedam turskih vojnika.
U susjednom Idlibu, sirijska vojska, uz pomoć Rusa iz zraka, napreduje prema jugu. Većina Idliba je pod kontrolom džihadističke skupine Hayat Tahrir al Sham koja je nekad bila bliska s Al Kaidom. No, ono što je ostalo od ISIS-a, također se aktiviralo na ovom području.
Members of Syrian civil defence forces known as White Helmets evacuate a victim of an air strike in the rebel-held enclave of Arbin in the Eastern Ghouta near Damascus on February 8, 2018. The death toll from Syrian regime air strike on the rebel-held enclave of Eastern Ghouta near Damascus rose to 36, a monitor said. Ten children and seven women were among today's victims, bringing to 185 the number of civilians killed over the past four days, said Rami Abdel Rahman, head of the Britain-based Observatory / AFP PHOTO / Amer ALMOHIBANY
Propast demilitarizacije
Ovo jačanje sukoba ugrožava napore Rusije da proširi demilitarizirane zone u Rusiji koji su trebali poslužiti kao korak prema ekstenzivnijem dio šireg sporazuma o prekidu sukoba. Idlib je bio dijelom demilitarizirane zone, no teško da se sada tako može nazvati. Ujedinjeni narodi poručuju kako se broj i intenzitet napada u Siriji dramatično povećao, mnogo je civilnih žrtava, a napadnute su i tri bolnice dok je u tijeku istraga o korištenju klora u napadu na grad Saraqib.
Turska je naišla na brojne kritike zbog svoje posljednje akcije u Siriji, no tvrdi kako između njih i Rusije nema neslaganja oko kopnene i zračne ofenzive Ankare na sjevernu sirijsku regiju Afrin.
Rusija je glavni pristaša sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, dok mu se Ankara protivi i podržava pobunjenike koje se bore protiv njegovih snaga.
'Nemamo neslaganja s Rusijom. Nastavljamo svoje međusobne kontakte', rekao je ranije ovog tjedna turski ministar Mevlut Cavusoglu u razgovoru za TGRT Haber na upit oko mogućih tenzija s Moskvom oko Afrina.
Prema sporazumu koji je postigla s Teheranom i Moskvom kako bi se smanjili sukobi između provladinih snaga i većinom islamističkih pobunjenika na sjeveroistoku Sirije, Ankara je pristala uspostaviti 12 takvih točaka u Idlibu i susjednim provincijama.
Tursko-američki sukob?
No "deeskalacija" nasilja koje su trebali pratiti nije se nastavila. Sirijska vojska je u prosincu uz pomoć paravojski koje podržava Iran i zračne pomoći Rusa pokrenula veliku ofenzivu na provinciju Idlib.
To je jedno od posljednjih uporišta protivnika Assada koji su protjerani iz većine područja u Siriji nakon što se Rusija 2015. pridružila ratu na strani vlade u Damasku.
Pitanje je hoće li Turska proširiti svoju akciju na područja pod kontrolom Kurda u kojima se nalaze i američke snage. Takvo što bi za sobom moglo povući strašne posljedice, rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost prije dva tjedna u Davosu.
A da je to doista i moguće dokazuje jučerašnji primjer američko-sirijskog sukoba. Koalicija koju predvode Sjedinjene Države i njeni lokalni saveznici tijekom noći su topništvom i iz zraka napali sirijske provladine snage kako bi odbile "neizazvani napad" blizu Eufrata.
Incident je pokazao potencijal za nastavak i produbljivanje sukoba na naftom bogatom istoku Sirije, gdje od SAD-a podržani savez Sirijskih demokratskih snaga (SDF) i kurdskih i arapskih milicija nakon ofenzive protiv Islamske države nadzire veća područja.
Sirijski predsjednik Bashar al-Assad, kojega podržavaju Rusija i šijitske milicije koje uživaju podršku Irana, rekao je da želi vratiti svaki pedalj Sirije.
Provladine snage "vjerojatno su nastojale zauzeti naftna polja u Khushamu" zapadno od Eufrata u pokrajini Deir al-Zor, rekao je jedan dužnosnik SAD-a pod uvjetom da ostane neimenovan.
Napad je izvelo 500 vojnika uz podršku topništva, tenkova, višecjevnih raketnih bacača i minobacača, ali su koalicija i njeni saveznici ubili njih više od stotinu, rekao je dužnosnik.
Asad pomaže Kurdima
Situaciju dodatno komplicira i mogućnost da Asadove snage pomažu Kurdima u borbi protiv Turaka na sjeveru Sirije. 'Assad je dopustio YPG-u i s njima povezanim skupinama da dovedu pojačanja kroz područja koja su pod njegovim nadzorom. Postoji i mogućnost im Assad i Iran dostavljaju vrlo napredna oružja', kaže Elizabeth Teoman s Instituta za studije o ratu u Washingtonu.
No, situacija u Afrinu ne definira samo odnos snaga između Turaka i Kurda već predstavlja prijetnju dodatnoj destabilizaciji Sirije te mogućem ponovnom oživljavanju ISIS-a.
Većinu prošle godine Sirijske demokratske snage uništavale su uporišta ISIS-a što je kulminiralo padom Raqqe i Deir Ezzora. No, nekoliko tisuća boraca uspjelo je pobjeći te se nastavljaju boriti uz sirijsko-iračku granicu.
Neki su se ipak povukli dublje u pustinju, no velik broj njih se, sudeći prema analizama, raspršio diljem Sirije. Za Assada su daljnje akcije džihadista dvosjekli mač. S jedne strane, oni ciljaju na druge pobunjeničke skupine što u tom kontekstu olakšava posao Assadovim snagama, no stigavši opet do Hame i Idliba posljednjih mjeseci počeli su napadati i njih.
Analitičari kažu da se ISIS-ovci kreću dublje u Idlib te da ih Assadove snage ne pokušavaju zaustaviti.
Još jedan indikator da je ISIS ponovno aktivan su i njihove propagandne aktivnosti koje su se povećale u odnosu na posljednjih nekoliko mjeseci, a možda će im se otvoriti još prilika za nove aktivnosti budući da svi akteri u tom području imaju drugačije prioritete.
