Jedan od glavnih uzroka inflacije je što ne proizvodimo dovoljno vlastite hrane. I onda stiže nevjerojatna vijest: u Hrvatskoj je lani proizvedeno gotovo 20.000 tona rajčice više nego godinu prije. Ona je i voće i povrće.
200 godina su je Europljani smatrali otrovnom, a danas bez nje ne mogu zamisliti kuhanje. O njoj se snimaju horror filmovi, a Hrvati je vole više i od mrkve i od blitve i od krumpira.
Ona je rajčica, paradajz ili pomidora, odnosno Zlatna jabuka kako je prozvana kada je - žute boje - prvi put stigla na kontinent gdje je danas mnogima, a osobito Hrvatima - preskupa.
Upravo zato, sjajna je vijest da konačno raste - njezina domaća proizvodnja.
Crvena, slatka i sočna, volimo je generacijama. Jedemo sirovu, pretvaramo u umake, stavljamo na pizze. Zbog posebnog okusa, uz tijesto, glavni je sastojak najpoznatijeg jela svijeta. Sve se da ostalo urediti, ali ako umak sam po sebi kojeg ide najviše nije dobar, pizza teško da će biti kako treba.
Omiljeno povrće Hrvata
U ovoj zagrebačkoj pizzeriji koriste talijansku pasatu koju kuhaju satima kako bi dobili onaj slasni, slatko-kiseli umami…Tajna je samo da ne zagori, odozgo i da se dugo kuha, što se duže kuha, to je finija.
Prema istraživanjima, upravo je rajčica Hrvatima najomiljenije povrće. No, cijene su manje omiljene. Danas se talijanske cherry na tržnici prodaju po 5 eura. Po istoj cijeni prošle sezone prodavale su se i domaće, veliki skok u odnosu na kune kada su se prodavale po 10 za kilu.
"Ljudi više vole naše, čak i stranci hoće naše, ali nema. I ne smeta im kad je 5-6 eura kila? Ja ni nemam takvu cijenu, moja je maksimalna 3 i smeta im."
Inflacija nekontrolirano buja i zbog toga što nam hrana uglavnom stiže iz uvoza. Pa nam tako rajčica najčešće dolaze stiže iz Italije, Nizozemske, Španjolske i Makedonije. No, dobra je vijest da se nakon godina u crvenom, rajčica figurativno rečeno, zazelenila.
Tajna iza paradajz renesanse
U godinu dana proizvodnja u Hrvatskoj skočila je za 20 tisuća tona. S 27 tisuća tona na gotovo 47 tisuća tona što je skok od 74%.
Paradajz renesansa nije nikakva novost u najvećoj hrvatskoj tvornici mini rajčica kraj Zagreba u kojoj iz godinama povećavaju proizvodnju. Na domaća i strana tržišta plasiraju 6-7 milijuna paketa godišnje. U ovom golemom stakleniku od 50 tisuća kvadrata na temperaturi od 20 stupnjeva uzgaja se 10 sorti paradajza. Među njima i ova vrlo egzotična crna - yum rajčica
Kažu, tajna je u onom okusu paradajza iz bakinog vrta pa sade samo stare sorte. A da sačuvaju taj okus zaslužni su - pazite sad - bumbari! Da dobro ste čuli, bumbari. Kako rajčice ne špricaju i ne tretiraju pesticidima, netko ih od nametnika mora štititi. A za to su zaduženi debeli i vrijedni rođaci pčela.
"Svake godine kupujemo jako puno bumbara, jako puno kupujemo malih životinjica, predatora koji su prirodni neprijatelji štetnika rajčice. Godišnje potrošimo 150 tisuća eura samo na tu biološku zaštitu", rekao je Zvonimir Belić, vlasnik tvornice mini rajčica
Kooperacija naših poljoprivrednika
"Boomu" hrvatske rajčice uvelike je pridonio prehrambeni div koji je kraj Varaždina otvorio novu tvornicu za preradu. Povećao se i broj kooperanata, ali i utrostručila proizvodnja. Ovo je samo jedan dokaz da je kooperacija industrija velikih i naših proizvođača poljoprivrednih izuzetno važna i da je to put kojim bi trebala ići hrvatska poljoprivreda. Skok je dakle tu, ali domaće rajčice i dalje nemamo onoliko koliko nam treba.
"Prošle smo godine uvezli 25 tisuća tona rajčica te izvezli svega 5700 tona za minus od 23 milijuna eura. Okrupnjavanje proizvođača, više staklenika, navodnjavanje - sve to trebamo ako želimo jesti više domaće rajčice. Država ne potiče proizvodnju pa poljoprivrednici propadaju, a cijene rastu", upozorava predsjednica udruge povrtlara Marina Galović.
"Moj proizvod je sve skuplji i skuplji i normalno da te tu uvoz gazi. I nisi konkurentan, jednostavno, ne možeš biti konkurentan, niti po količini niti po cijeni", komentirala je Galović.
Voće ili povrće?
"A nekad se za nju nismo otimali. Rajčica ili kako su je prvo zvali, zlatna jabuka došla je s Kolumbom iz južnoameričkih Anda. U Europi su je jeli bogati s tanjura koji su bili ukrašeni olovom. Zbog njega su se počeli razbolijevati, no za sve su optužili rajčicu koja je potom 200 godina provela kao ukrasna biljka. Praktički ju je spasila pizza, koju su siromašni talijanski imigranti donijeli u Ameriku gdje je rajčica doživjela pravi boom", rekla je Galović.
Tamo je čak i Vrhovni sud odlučivao o velikom prijeporu - je li rajčica voće ili povrće.
"Možemo ju raditi na slatko, na slano. Kako god osobi paše, ja bih nju svrstala pod povrće", rekla je šefica kuhinje, Petra Dabić.
"Netko kaže da je voće, netko povrće, a službeno je voće", zaključila je diskusiju Zemira, prodavačica voća i povrća na zagrebačkoj tržnici Dolac.
Što god da je - slatka je i svima draga, čak i kada glumi u horror filmovima. Još kada bi bila jeftinija - i iz našeg dvorišta, mane stvarno ne bi imala.
